DILI, 08 Jullu 2025 (TATOLI) – Deputada opozisaun husi Partidu Libertasaun Populár (PLP), Ermenegilda Laurentina, sujere ba Governu atu fó kontinuidade ba projetu estratéjiku sira iha setór marítimu no turizmu nian ne’ebé Ezekutivu anteriór husik hela.
Nia refere ba projetu iha setór turizmu no marítima nian, liuliu ba rekonstrusaun Portu Dili, ne’ebé iha mandatu Oitavu Governu dezenvolve ona hamutuk ho Governu Estadu Unidu Amérika (USAID, sigla protugés), liuhusi programa “Turizmu ba Ema”.
Iha programa ida-ne’e dezenvolve ona dezeñu konseituál ba projetu redezenvolvimentu no komersializasaun Portu Dili ne’ebé ba futuru atu transforma sai pontu turizmu no komersiál ho adota modalidade finansiamentu Parseria Públiku-Privada (PPP).
Tuir nia, projetu ida-ne’e esratéjiku no importate ba Timor-Leste iha setór marítimu no turizmu, tanba ninia lokalizasaun iha área sentrál sidade Dili, ne’ebé bele fornese ligasaun marítima ba populasaun sira husi Oekusi-Ambenu no Ataúru.
“Nia [Portu Dili] iha potensiál atu sai polu dinamizadór turizmu marítimu iha futuru no bele hatama reseita ba Estadu”, deputada ne’e hato’o liuhusi intervensaun iha reuniaun plenária Parlamentu, ohin.
Notísia relevante: MTK sesante rekomenda governasaun foun kontinua rekonstrusaun portu Dili
Aleinde projetu ida-ne’e, Governu anteriór mós halo parseria ho USAID hodi redezeña mós projetu iha areia branka no Kristu Rei atu mellora liután infraestrutura ezistente sira no nia jestaun sira ho moderna no integrada, tanba fatin rua ne’e hanesan ikóniku turizmu iha Dili.
“Oitavu Governu mós halo konseitu turizmu ba lagoa Maubara-Likisá hanesan ekoturizmu no konseitu dezeñu kona-ba parke indústria iha Ulmera-Likisá”, nia akresenta.
Notísia relevante: MCI hein hela sertifikadu alokasaun rai ba konstrusaun parke industriál iha Likisá
Deputada ne’e mós preokupa kona-ba sutentabilidade Fundu Minarai ne’ebé loron ida sei hotu, no Bayu Undan mós hapara ona nia produsaun. “Ida-ne’e sei la hatama reseita ba ita-nia Estadu no kadoras Sunrise mai Timor-Leste mós sei iha inserteza nia laran”, nia dehan.
Tanba ne’e, nia solisita ba Governu presiza buka alterantiva seluk atu hatama reseita ba Estadu mak hanesan utiliza setór turizmu no marítimu ne’e. “Maibé, depoizde Nonu Governu ukun tinan rua ona, ita la rona informasaun kona-ba kontinuidade projetu sira esrtatéjiku ne’ebé temi”, nia preokupa.
Responde ba kestaun ne’e, Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten bainhira Governu atuál tama la hetan dokumentu sira kona-ba projetu estratéjiku hirak ne’e.
“Maibé, daudaun ba antigu Portu Dili iha ona planu no dezeñu rasik atu halo saida iha futuru”, realsa.
Ba projetu ida-ne’e, kabe ba responsabilidsade husi Ministériu Investimentu no Planeamentu Estratéjiku (MPIE), Ministériu Obra Públika (MOP) no Primeiru-Ministru nia konta.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




