iklan

SAÚDE

KM aprova dekretu-lei kriasaun subsídiu saúde-nutrisaun kondisionál ba inan isin-rua

KM aprova dekretu-lei kriasaun subsídiu saúde-nutrisaun kondisionál ba inan isin-rua

Negosiante sira fa’an produtu lokál iha merkadu tradisionál Taibesi, Kuarta (22/01/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 30 Jullu 2025 (TATOLI)—Konsellu Ministru aprova projetu dekretu-lei ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, kona-ba kriasaun Subsídiu Saúde no Nutrisaun ne’ebé Kondisionál ba Inan Isin-Rua, Inan Fó-Susu no Labarik sira to’o tolu (3) ne’ebé iha Situasaun Vulnerabilidade Sosiál.

Antes ne’e mós Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Florêncio Pina Dias Gonzaga, hateten programa saúde nutrisaun ba inan ho oan ne’e ho nia objetivu atu hamenus redusaun ki’ak iha Timor-Leste, liuliu ba ema inan isin-rua no bebé ne’ebé vulnerável liu.

“Nune’e iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ne’e Governu liuhusi MSSI prevee fali millaun $2 ba programa referida hodi bele atende ba inan ho oan ne’ebé moris kbiit laek,” Diretór ne’e informa ba Agência Tatoli, iha salaun MESSK, Colmera, kuarta ne’e.

Nia hatutan, MSSI iha programa prioridade rua hanesan dezenvolvimentu instituisionál no servisu no atendementu sosiál.

MSSI prevee $26.188.602 iha proposta OJE 2025 hodi kontinua fó prioridade ba programa servisu no atendementu sosiál ba povu. Orsamentu ne’e fahe ba saláriu no vensimentu $3.982.088, bens no servisu $10.744.951, transferénsia públika $9.501.672, kapitál menór rihun $500 no kapitál dezenvolvimentu $1.459.891.

Tamba ne’e, mekanizmu protesaun sosiál foun ida-ne’e ho objetivu atu kombate mánutrisaun krónika no promove saúde inan-oan liuhosi fornese apoiu mistu ne’ebé kompostu husi ai-han adekuadu no insentivu finanseiru ho valór dolar amerikanu 25 ho periodisidade trimestrál.

Tuir informasaun ne’ebé asesu iha portal Governu, programa ne’e sei implementa iha faze inisiál, hanesan projetu-pilotu, iha munisípiu Kovalima, Ermera no Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu, rejiaun ne’ebé identifika liuliu hanesan nivel aas ba má-nutrisaun infantíl.

Subsídiu ne’e fornese ba feto no labarik sira iha situasaun vulnerabilidade sosioekonómika ne’ebé iha komprovadu, no ninia atribuisaun ne’ebé kondisiona ba kumprimentu rekizitu mínimu adezaun ba akompañamentu pré-natal (molok moris), pós-natal (hafoin-moris) no dezenvolvimentu infantil, ne’ebé inklui konsulta regulares iha sentru saúde, vasinasaun ne’ebé atualizadu no sesaun akonsellamentu nutrisionál, tuir padraun tékniku ne’ebé Ministériu Saúde aprova ona.

Jestaun no monitorizasaun ba programa ne’e sei asegura hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, serbisu hamutuk ho Ministériu Saúde, Finansas, Administrasaun Estatál, no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, no bele hetan mós apoiu tékniku hosi parseiru dezenvolvimentu sira.

Diploma ne’e mós prevee kriasaun baze-dadus sosiál espesífika ida no halo avaliasaun independente ida ba projetu-pilotu hafoin fulan 36 implementasaun nian, ho objetivu ba ninia expansaun eventuál iha nivel nasionál tomak.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!