AINARU, 12 Agostu 2025 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Kooperativa (SECoop, sigla portugés), Arsenio Pereira, konsidera joven produtivu mak sai hanesan ai-riin ba nasaun tanba ho sira-nia kreatividade bele mós kontribui ba ekonómia familiár inklui dezenvolvimentu nasionál.
“Ha’u hakarak mai partilla ho foinsa’e sira liuliu organiza husi parseiru ne’ebé de’it oinsá ita bele halo buat ruma liuhusi ita-nia kriatividade sira-ne’e. Hanesan parte Governu, saida mak bele kontribui hamutuk hodi dezenvolve rai ida-ne’e,” Sekretáriu Estadu Kooperativa hato’o kestaun ne’e hafoin halo abertura ba atividade espozisaun ne’ebé organiza husi organizasaun naun-governamentál internasionál OXFAM hamutuk parseiru organizasaun-naun governamentál nasionál sira realiza iha ámbitu selebrasaun loron internasionál juventude ho tema “Promove joven iha setór produtivu”, iha fatin turizmu komunitária Rabilau, postu Maubisse, munisípiu Ainaru, ohin.
Governante ne’e apela ba foinsa’e sira tanba foinsa’e sira mak sai ai-riin ba nasaun ida-ne’e no buat hotu-hotu iha sosiál kultura no buat seluk tan.
“Ne’ebé ho ita-boot sira-nia kriatividade iha atividade ida-ne’e, parabéns ba imi hotu. Ohin mós ha’u mai halo vizita ba grupu produtivu rua hanesan ida kuda aifunan no ida seluk mak kuda ai-fuan strowberry inklui modo-tahan,” nia dehan.
Nia esplika, atividade produtivu sira-ne’e mak sai hanesan ita-nia fonte rendimentu ba ekonómia familiár, tanba ne’e iha programa Sekretária Estadu Kooperativa (SECoop) nia programa prioridade ba tinan 2026 nian, hodi promove joven sira-nia iha kriatividade liuhusi envolve sira iha grupu kooperativa.
Koordenadór Programa OXFAM, Jude Pereira, hateten atividade ida-ne’e sei foka liu ba iha joven produtivu sira iha Maubisse rasik inklui munisípiu sira seluk.
“Ida-ne’e hanesan kolaborasaun entre parséria sira hotu, tanba ha’u mesak labele halo buat ida, maibé presiza ita-nia hamutuk hodi atinje ita-nia obetivu,” Koordenadór OXFAM ne’e esplika.
Nia hatutan, ida-ne’e signifika katak juventude hamutuk mak servisu hamutuk hodi kontinua aprende liuhusi diálogu sira ho Governu, entaun ema hotu-hotu ninia mehi no obstákulu sira-ne’ebé iha, bele relata hodi promove di’ak liután ba imi-nia produtividade sira.
Prezidente Alumi Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, Domingos Belo Mendonça de Jesus, hateten objetivu husi espozisaun ida-ne’e sira hakarak lori grupu produtivu sira hodi konsentra direta ho governante sira hodi rona juventude sira-nia lian, inklui mós selebra loron internasionál juventude nian liuhusi diálogu ho governante sira.
“Nune’e, ita hamutuk hodi halo kontribuisaun ba diversifikasaun ekonómia ne’ebé sai hanesan alternativa ida ba ita-nia rai,” dirijente APFL ne’e hateten.
Iha oportunidade ne’e mós Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste mós hakarak apresia ba parséria sira no mós autoridade lokál sira-ne’ebé servisu di’ak tebes hodi realiza atividade ida-ne’e, entaun ekipa ida-ne’e forte tebes no APFTL hili Rabilau sai alvu ba atividade tanba bele promove mós sítiu turizmu komunitária.
“Tanba ami nu’udár foinsa’e produtór sira-ne’ebé luta ba joven sira seluk mós. Ami hakarak aprosima ho ministériu relevante sira hodi investe iha setór produtivu,” nia dehan.
Nune’e mós tuir reprezentante grupu produtivu Samkada Maubisse, Manuel Barreto Martins, hateten produtu sira-ne’ebé ohin sira lori mai aprezenta iha espozisaun ne’e mak produtu uma-lulik (Casa sagrada) ho tipu oin tolu husi Maubisse, Manufahi, Lospalos no mós kopu ne’ebé prodús husi au (bambu) no sira-nia grupu ne’e harii iha tinan 2015.
“Prosesu halo produsaun sira-ne’e han tempu durante fulan ida se lae semana ida, depende ba ita-nia badinas tanba ami-nia grupu mós iha ema na’in ualu (8) de’it. Aleinde ne’e, ekipamentu ne’ebé ami uza manualmente hanesan ai, ai-sar metan nian no tali. Enkuantu, sasán sira-ne’e ami la’ós faan iha ne’e de’it maibé lori mós ba faan iha espozisaun sira iha Dili,” joven ne’e informa.
Produtu ne’ebé grupu ne’e iha la’ós de’it uma-lulik no kopu maibé iha mós buli tau bee nian, ne’ebé halo uza ai, enkuantu presu ne’ebé sira faan hahú husi montante $5 to’o $50.
Maibé redimentu nafatin menus, tanba ne’e sira husu ba Governu liuliu Sekretária Estadu Kooperativa atu kontinua tau-matan ba grupu produtivu ki’ik sira hodi promove nafatin sira-nia kriatividade iha setór produtivu.
Entretantu, totál grupu produtivu ne’ebé antes ne’e APFTL rejistu hamutuk na’in-15 maibé grupu na’in-hitu (7) de’it mak partisipa iha espozisaun hodi faan produtu agrikultura inklui artezenatu, enkuantu na’in-ualu (8) la partisipa tanba iha asuntu seluk ne’ebé presiza halo.
Atividade ne’e partisipa husi governante, organizsaun naun-governamentál, autoridade lokál, autoridade seguransa no mós husi komunidade Rabilau rasik.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





