iklan

EKONOMIA

MTA propoin adisionál millaun $8 ba programa prioridade ida

MTA propoin adisionál millaun $8 ba programa prioridade ida

Vise - Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 16 Agostu 2025 (TATOLI)—Ministéria Turismu no Ambiente (MTA) ne’ebé lidera direta husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turismu Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hateten sira submete proposta adisionál millaun $8 ba programa prioridade dezenvolvimentu turismu komunitária sira.

Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, atualiza Komité Revizaun Orsamentu (KRO) ohin loron fó oportunidade ba parte Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu Ambiente inklui instituisaun tutelada Empreza Públiku (E.P) no Instituisaun Públiku (I.P) hamutuk 11.

“Ami aprezenta ona orsamentu ka proposta adisionál sira-ne’e ba iha Komité Revizaun Orsamentu (KRO) ne’ebé diskusaun husi meudia to’o agora. Fiar katak komisaun sira-ne’ebé lidera husi Prezidente KRO, Primeiru-Ministru rasik bele konsidera sira-nia proposta,” Ministru Turizmu no Ambiente ne’e informa ba jornalista sira iha sala reuniaun Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa, Aitarak-Laran, sesta ne’e.

Tanba ne’e, iha Komité Revizaun Orsamentu (KRO) 2026 ne’ebé Ministéria Finansa oferese pakote fiskál ba Ministériu Turizmu no Ambiente inklui orgaun tutelada tolu (3), Autoridade Turizmu, Autoridade Nasionál Lisensa Ambientál ho Autoridade Nasionál Dezegnada ho montante $5,256,607.

Totál tetu orsamentu 2026 ne’e aloka ba saláriu no vensimentu hamutuk $1,943,394.00 no ba bens servisu hamutuk $3,313,213.00, ne’ebé sei foka ba programa prioridade ba tinan 2026 hodi dezenvolve turizmu komunitária sira.

“Ida-ne’e la’ós fó de’it ba parte turizmu nian, maibé aloka mós ba iha parte ambiente inklui intituisaun tutelada balun iha Ministériu Turizmu no Ambiente,” nia dehan.

Aleinde ne’e, sira mós submete proposta adisionál hamutuk millaun $8 ne’ebé sei aloka ba saláriu no vensimentu hamutuk $2,869,801, bens no servisu $2,130,199, transferénsia públika $1,000,000.00, kapitál menór $300,000.00 no kapitál dezenvolvimentu hamutuk $1,700,000.00, hodi reforsa tan ba iha programa prioridade sira inklui reforsa institusionál,

Enkuantu, Ministériu Finansa mós atribui tetu orsamentu tinan fiskál 2026 ba Vise Primeiru-Ministru Asuntu Ekonómiku ho montante $336,894, ne’ebé sei fahe ba saláriu vensimentu hamutu $147,577 no bens servisu hetan $189,317.

Iha sorin seluk, tuir Diretór Gerál Turizmu, António da Silva, hateten tetu orsamentu husi Komisaun Revizaun Orsamentu (KRO) 2026 Ministéria Turismu no Ambiente hetan $5,256,607.00, maibé bainhira sira halo estimasaun entaun presiza tan adisionál miliaun $8 hodi reforsa programa prioridade no institusionál, ne’ebé totál pakote Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 hamutuk $13,256,607.00.

“Totál orsamentu ne’e la’ós aloka de’it ba iha Ministéria Turismu maibé sei aloka mós ba iha parte Ambiente inklui agênsia tutelada tolu hanesan Autoridade Turizmu, Autoridade Nasionál Lisensa Ambientál ho Autoridade Nasionál Dezegnada,” nia informa.

Membru governante ne’e afirma, husi proposta adisionál ne’e iha programa prioridade ida hanesan dezenvolvimentu turismu komunitária, enkuantu iha tinan ida-ne’e ita iha turizmu komunitária 14 mak ita dezenvolve husi parte leste, oeste no sentru, hein katak tinan oin bele expanda liután turizmu komunitária.

“Ita mós sei prepara ekipa hodi fó formasaun ba joven sira-ne’ebé iha kreatividade atu kria turizmu komunitária, ita sei ajuda fundu ba sira no reseita ne’ebé iha depende ba fatin ne’ebé sira atu dezenvolve iha fatin públiku ka aluga rai privadu, maibé se fatin públiku sei fó mós pursentu balun ba Governu,” nia esplika.

Entretantu iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 Parlamentu Nasionál aprova proposta ba Ministériu Turizmu no Ambiente ho montante $10,9663,874, ne’ebé aloka ba saláriu vensimentu $4,813,195, bens servisu $4,417,617, transferénsia públika rihun $685, kapitál menór $171,500 no kapitál dezenvolvimentu $876,535. Tanba ne’e sira mós ezekuta ona 45% durante trimestre daruak ne’e.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editora   : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!