KOVALIMA, 05 Setembru 2025 (TATOLI)- Centru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC,I.P) hamutuk ho Autoridade Kovalima hala’o diálogu liuhosi konsulta públiku ho sobrevivente sira kona-ba rekonsiliasaun, iha Munisípiu Kovalima.
“Hafoin tinan 26 saida mak ita halo atu hakotu ódiu vingansa hotu, fiar prosesu la’ós fásil, tanba lakon no fitar belit iha ema ida-ida nia fiar no hanoin, maibé tenke buka dalan atu la’o ba oin, nune’e labele husik hela ódiu ba jerasaun tuir mai,” Diretór Ezekutivu CNC,I.P, Hugo Maria Fernandes hato’o iha nia diskursu bainhira hala’o diálogu ho sobrevivente sira iha salaun antiga Igreja Ave Maria Suai, Sesta ne’e.

Komemora Masakre Setembru Negro 1999, iha Igreja Ave Maria Suai atu laran luak nafatin. Entaun presiza halo diálogu hodibele fó matenek no hanoin, nune’e programa boot hetan apoiu husi Primeiru-Ministru bele lori nasaun sai hanesan ezemplu.
“Ita hahú atividade iha Suai mak vestivál fronteira ba dala tolu lori Timoroan iha Indonézia ho ita iha ne’e, atu tuur ko’alia ba malu, dalan ne’ebé di’ak liu atubele ba to’o iha rekonsiliasaun,” nia dehan.
Nia fó lembra katak tinan kotuk hala,o atividade vestivál fronteira iha RAEOA lori Timoroan husi Indonézia tuur hamutuk hodi hamosu deklarasaun dame ambiente hatudu Timoroan nia problema pasadu dalan di’ak no lejítimu tuir kultura nahe biti boot.
Tuir planu iha Outubru ne’e hahú 5-11 Outobru sei hala’o atividade festivál fronteira iha Kovalima. Festivál fronteira la’ós hala’o ona rekonsiliasaun dalan ida buka malu atu tuur hamutuk.
Rekonsiliasaun loloos tenke hatuur ema ne’ebé sente kanek no ema ne’ebé hakanek mak tuur hamutuk nune’e bele kumpre deklarasaun rekonsiliasaun.
Rekonsiliasaun tenke iha pontu tolu hanesan dahuluk tenke ko’alia sai lialoos, daruak tenke iha arrependementu no ikus tenke husu perdaun. Buat tolu seidauk akontese mak sei to’o iha rekonsiliasaun.
“Atu akontese rekonsiliasaun ita labele obriga ema atu hateten timor ukun-aan ona, la’ós ida-ne’e objetivu husi rekonsiliasaun. Labele sai instrumentu polítiku maibé tenke hatuur lialoos entre ema na’in rua”, nia informa.
Iha sorin seluk Prezidente Autoridade Munisípiu Kovalima, Miguel Armada Cardoso reforsa katak, atividade ohin hala’o konsulta públiku kona-ba rekonsiliasaun.
“Rekonsiliasaun presiza konsulta ho ita-boot sira, presiza konsulta hodi hein realiza atividade festivál fronteira ne’ebé sei mai iha Outobru.
Atu hala’o atividade festivál fronteira presiza konsulta ho sobrevivente sira, presiza ko’alia lialoos no husu deskulpa ba’malu,” nia konklui.
Sobrevivente aseita Estadu halo rekonsiliasaun

Entretantu, Maria Carvalho Amaral Bikiak, dehan sobrevivente sira Masakre Setembru Negro 1999, iha munisípiu Kovalima aseita Estadu atu promove rekonsiliasaun.
“Ami hatene iha ona rekonsiliasaun ita tenke fuan boot hodi simu malu durante tinan 26, saida mak Estadu halo ba sobrevivente feto sira”, Maria Carvalho Amaral Bikiak hato,os bainhira CNC hala’o konsulta públiku ho sobrevivente sira iha salaun Antiga Igreja Ave Maria Suai ohin.
Maske nune’e, Bikiak dehan,Timor-Leste ukun rasik-aan tinan 20-resin ona Estadu la konsidera sobrevivente feto sira maibé konsidera liu mak veteranu sira
“Estadu la konsidera feto sobrevivente sira no haluha hodi kondekora sira,” nia lamenta.
Sobrevivente Joana dos Reis Birakat, reforsa katak rekonsiliasaun la’ós buat foun ne’e akontese ona, tanba iha 2023 nahe ona biti boot atu hamenus terus na’in sira-nia nervozu.
“Husu ba Estadu presiza fó valór no justisa kontinua la’o, sobrevivente prontu simu rekonsiliasaun,se laiha justisa sobrevivente la prontu simu rekonsiliasaun, autor sira presiza rekoñese sira nia sala,” nia fó hanoin.
Nune’e mós, Sobrevivente Maria Nunes, dehan CAVR hala’o rekonsiliasaun, nune’e ita simu malu ona ho autór sira. “Rekonsiliasaun iha Kovalima hala’o ona no bele simu malu ho ita nia autór ba masakre ne’e”, nia afierma.
Masakre Setembru Negro 1999 mak hanesan trajédia inesperadu hamate sarani 134 inklui ho Padre na’in-tolu hanesan Padre Hilario Madeira,Padre Francisco Saores no Padre Tarcicios Sewanto ne’ebé oho husi milisia pro-integradu iha igreja Ave Maria Suai.
Estudante vizita sítiu istóriku
CNC, I.P hamutuk ho Autoridade Kovalima lori alunu sira husi ensinu sekundáriu Jerál no Públiku Suai hala’o vizita ba sítiu istóriku sira.
Sítiu istóriku bá vizita mak Kodim 35 lokaliza iha Santa Rosa, Postu milísia Laksanakan Sapurata (Laksaur) Leogore no mós vizita antiga igreja Ave Maria Suai.
“Ita lori alunu ensinu sekundáriu jerál Públiku Suai ba vizita sítiu istóriku sira no lori mós sobrevivente sira ne’ebé sai sasin ba fatin istóriku sira hodi halo esplikasaun ba estudante sira atu fó onra no banati tuir martír no eroi sira nia ain fatin hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál“, dehan Diretór Ezekutivu CNC ,I.P Matias dos Santos.
Jornalista: Celestina Teles
Editór: Florencio Miranda Ximenes




