iklan

DEFEZA, HEADLINE

Ezersísiu CARAT bele hasa’e nível interoperabilidade entre F-FDTL no Mariña Estadu Unidu

Ezersísiu CARAT bele hasa’e nível interoperabilidade entre F-FDTL no Mariña Estadu Unidu

Membru F-FDTL halo formatura iha serimónia abertura ezersísiu CARAT 2025 iha Estádiu Munisipál Dili, Segunda (22/09/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 22 Setembru 2025 (TATOLI)–Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ konsidera Kooperasaun Aflutuante iha Prontidaun no Treinamentu (CARAT – The Cooperation Afloat Readiness and Training) 2025 ne’e importante ba Forsa Armada atu hasa’e nível interoperabilidade entre FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Mariña Estadu Unidu hodi fó seguransa konjunta iha área marrítima.

Ezerisísiu CARAT ne’ebé hala’o iha Timor- Leste partisipa husi Militár F-FDTL husi Komponente Navál no Forsa Navál. Estadu Unidu Amérika ho atividade jogu amizade entre forsa rua inklui ezersísiu Militár ne’ebé hala’o iha komponente Navál hahú loron 22 to’o 26 Setembru 2025.

“Tinan ida-ne’e, ezersísiu CARAT hakarak atinje konjuntu objetivu krusiál sira mak hanesan hasa’e nível interoperabilidade entre F-FDTL no Mariña Estadu Unidu nian liuhusi prosedimentu operasionál padronizadu no familiarizasaun ho ekipamentu no teknolojia avansadu sira,” Tenente Jenerál Falur hato’o durante intervensaun iha ambitu abertura ezersísiu CARAT 2025 ne’ebé hala’o iha Estádiu Munisipál Dili, Segunda ne’e.

Atividade ne’e atu dezenvolve kapasidade iha operasaun seguransa marítima inklui halo patrullamentu, embarkasaun no inspesaun ba ró sira, no kombate atividade ilísitu sira iha tasi.

“Hasa’e abilidade iha operasaun anfíbiu no esensiál atu hatán ba eventualidade oioin. Hametin kapasidade asisténsia umanitária no resposta ba dezastre, domíniu ida-ne’ebé partikularmente relevante iha ita-nia rejiaun, ne’ebé vulnerável ba dezastre naturál sira,” Falur esplika.

Notísia relevante : Ezersísiu Harii Hamutuk hanesan afirmasaun kompromisu hametin seguransa iha rejiaun

Ezersísiu ne’e nu’udar oportunidade ba F-FDTL atu promove troka koñesimentu no prátika di’ak sira entre Militár hodi kontribui ba dezenvolvimentu profisionál no institusionál F-FDTL nian.

“Inisiativa ida-ne’e reprezenta la’ós de’it ezersísiu Militár konjuntu ida, maibé mós materializasaun parseria estratéjiku entre Timor-Leste no Estadu Unidu Amérika nian bazeia ba valór komún no kompromisu kompartilladu ba estabilidade no seguransa rejiaun Indo-Pasífiku,” nia akresenta.

Ezerisísiu CARAT tinan ne’e importante tanba haree katak Timor-Leste nu’udar nasaun marrítima ho tasi ne’ebé luan no rekursu marrítimu ne’ebé signifikativu, nune’e seguransa marrítima reprezenta pilár fundamentál ba nia soberania no dezenvolvimentu ekonómiku.

“Liuhusi ezersísiu ida-ne’e, forsa rua sei fahe abilidade no koñesimentu durante loron-lima ne’e ne’ebé iha importánsia estratéjiku ba ita-nia Forsa Defeza sira-nia futuru. Hametin kapasidade asisténsia umanitária no resposta ba dezastre, domíniu ida-ne’ebé partikularmente relevante iha ita-nia rejiaun, ne’ebé vulnerável ba dezastre naturál sira,” nia hateten.

Programa ne’e bele promove troka koñesimentu no prátika di’ak sira entre Militár hodi kontribui ba dezenvolvimentu profisionál no institusionál F-FDTL nian.

Relasaun entre Timor-Leste no Estadu Unidu Amérika bazeia ba fundasaun sólidu kona-ba respeitu ba malu, kooperasaun, no valór sira ne’ebé komun. “Ita fahe kompromisu ba demokrasia, direitus umanus, estadu direitu, no rezolusaun pasifika ba konflitu.”

Ezersísiu ne’e nu’udar  konverjénsia prinsípiu fundamentál sira atu hametin  ba parseria iha  domíniu defeza, kooperasaun bilaterál tradús ona ba apoiu konsistente ba dezenvolvimentu kapasidade F-FDTL nian liuhusi programa formasaun, asisténsia téknika, no ezersísiu

“Apoiu ida-ne’e folin-boot tebes hodi harii Forsa Defeza profisionál ne’ebé iha kapasidade atu asegura seguransa nasionál no kontribui ba estabilidade rejionál,” Tenente Jenerál Falur afirma.

Aleinde ne’e, nu’udar mós kontribuisaun ba Estabilidade Rejionál no halo parte iha vizaun ida ne’ebé ampla kona-ba Indo-Pasífiku ne’ebé livre, abertu no inkluzivu, ne’ebé lei internasionál sira hetan respeitu no kooperasaun prevalese.

Nune’e, liuhusi ezersísiu ida-ne’e, Timor-Leste reafirma ninia kompromisu ba vizaun ida-ne’e no ninia vontade atu asume responsabilidade ne’ebé aumenta ba beibeik iha promosaun seguransa rejionál.

Falur husu ba Militár ne’ebé partisipa iha ezersísiu CARAT ba Militár F-FDTL no Forsa Mariña Estadu Amérika atu aproveita ezersísiu ne’e hodi hasa’e koñesimentu foun no dezenvolve abilidade, ho espíritu aprendizajen mútua no respeitu mútuo.

“Aproveita tempu ne’ebé di’ak hodi Katak ita-nia forsa sira hatudu nível a’as profisionalizmu, disiplina, no dedikasaun iha atividade sira hotu ne’ebé maka programada ona. Hein katak lasu kamaradajen entre pesoál Militár nasaun rua ne’e metin hodi kria relasaun pesoál no profisionál ne’ebé dura,” Tenente Jenerál Falur fó hanoin.

Kontribui ba prontidaun operasionál F-FDTL

Tenente Jenerál Falur garante ezersísu CARAT 2025 sei kontribui signifikativamente ba prontidaun operasionál F-FDTL nian no abilidade atu garante seguransa marrítima nasionál.

Nia mós kongratula ba Forsa Mariña Estadu Unidu nian, sira-nia vontade atu fahe koñesimentu no esperiénsia ho F-FDTL.

“Sira-nia prezensa iha Timor-Leste nu’udar sasin ida kona-ba ita-nia parseria bilaterál sólidu no kompromisu ba seguransa no estabilidade rejionál. Ba Militar F-FDTL hotu ne’ebé envolve iha ezersísiu ne’e, ha’u husu ba ita-boot sira atu aproveita didi’ak oportunidade úniku ida-ne’e ba aprendizajen no dezenvolvimentu profisionál,” nia hato’o.

Nia konsidera, koñesimentu no abilidade ne’ebé partisipante sira hetan iha loron hirak tuir mai iha folin boot ba Forsa Defeza nia futuru no nasaun nia seguransa. “Ba partisipante sira hotu, ha’u dezeja ezersísiu ida-ne’ebé produtivu, seguru, no enrikesedór.”

Kapitaun Matt Richards agradese

Iha fatin hanesan, Reprezentante Forsa Armada Estadu Unidu Amérika, Kapitaun Matt Richards agradese ba Xefe Estadu Maior F-FDTL sira ne’ebé simu ona sira-nia prezensa iha Timor -Leste.

“Ami hein atu opera ho ita-boot sira fali – no ha’u konfesa katak ami sente kontente liután ba oportunidade atu goza hahán, kultura, no memória sira ne’ebé ami sei halo iha ne’e,” nia katak.

iha dékada rua liubá, relasaun diplomátika entre nasaun rua, Destroyer Squadron SEVEN no ekipa partisipante sira sente onradu atu serbisu hamutuk ho Forsa Armada sira ne’ebé proteje governasaun di’ak no seguransa iha área krítiku ida-ne’e iha mundu.

“Ida-ne’e maka priviléjiu ida atu reprezenta Mariña Estadu Unidu nian iha maneira ida-ne’ebé kle’an,” nia dehan.

Indo-Pasífiku sai nafatin rejiaun krítiku ida iha mundu, 2025 destaka papél husi série ezersísiu CARAT nian hanesan símbolu ida husi kompromisu ba parseria sira iha mundu tomak.

“Durante tinan 13 nia laran, U.S. Naval no Forsa Defeza Timor-Leste partisipa hamutuk ona iha CARAT, liuhusi ida-ne’e ami bele hametin ami-nia abilidade hodi asegura tantu espasu aéreu no marrítimu hodi halo rejiaun ne’e seguru liu ba ema hotu,” nia tenik.

Tinan ida-ne’e atu iha Ekipa Seguransa Anti-Terrorizmu Frota Korpu Mariña Estadu Unidu nian – Pasífiku, USS Cincinnati, Banda Frota 7 Estadus Unidus nian, Guarda Kosteira Estadu Unidu nian, péritu sira mergulhu no salvamentu nian husi Komandante, Forsa Tarefa 73, no sira seluk ne’ebé hamutuk ho ami.

Ezerisísiu CARAT nu’udar  interkámbiu péritu sira kona-ba matéria, ka SMEE sira iha tópiku sira hanesan anti-terorizmu, protesaun ba forsa, médiku, legál, seguransa portuáriu, múzika no seluk tan – ne’ebé hotu-hotu importante tebes ba Forsa Defeza ida-ne’ebé metin.

“Ha’u iha fiar katak ekipa sira-ne’e ida-idak halo ona serbisu ne’ebé maka’as tebes hodi halo CARAT ida-ne’e sai hanesan iterasaun ida ne’ebé maka rekompensativu liu ne’ebé maka ita haree iha ne’e iha Timor-Leste,” Kapitaun Matt Richards afirma.

Atividade ne’e nu’udar ezersísiu anuál no F-FDTL hahú partispa iha ezerisu CARAT hahú kedan iha 2013 no daudaun ne’e F-FDTL partisipa ezerisísiu CARAT durante tinan 14 ona.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora         : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!