iklan

INTERNASIONÁL, DILI

Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim agradese Estadu Timor-Leste

Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim agradese Estadu Timor-Leste

Primeiru-Ministru, Dato Seri Anwar Ibrahim, asina livru bainaka bainhira to’o iha Palásiu Prezidensiál, Bairru Pité, Tersa (23/09/2025). Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 24 Setembru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru Malázia Anwar Ibrahim antes husik hela Timor-Leste durante vizita ofisiál loron rua, Kuarta ne’e iha Palásiu Prezidensiál Prezidente Nicolau Lobato Dili, nia sei simu medalla ‘Grande Colar Ordem de Timor-Leste’ ne’ebé atribui direita hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta no Xefe Governu Malázia ne’e agradese tebes ba Estadu Timor-Leste.

“Obrigadu barak ba priviléjiu no oportunidade ne’ebé fó mai ha’u. Ida-ne’e hodi ha’u-nia povu Malázia nia naran, haraik-aan atu hato’o palestra prezidensiál no konfirmasaun ba medalla ‘Grande Colar de Timor-Leste’ ne’ebé atribui mai ha’u,” Xefe Governu Malázia ne’e hato’o iha nia diskursu antes husik hela Timor-Leste.

Anwar dehan, maske nia kontribuisaun uitoan de’it ba Timor-Leste maibé hetan onra boot husi Estadu Timor-Leste, maibé líder Malázia ne’e hatene katak Prezidente Ramos-Horta líder ida-ne’ebé hatene saida mak Anwar halo ba Timor-Leste.

“Ha’u simu ida-ne’e hodi povu Malázia nia naran ne’ebé tuir loloos akompaña relasaun sira husi nasaun boot ida-ne’e, luta sira no fiar iha ninia ideál no aspirasaun sira, hein katak ida-ne’e sei hametin liután relasaun sira no servisu hamutuk ba nasaun rua no liuliu ASEAN nia di’ak. Fulan oin Timor-Leste sei sai membru ASEAN ba da-11,” Anwar dehan.

Anwar dehan tan, “Ida-ne’e la’ós ezersísiu foun ida iha retórika, maibé deklarasaun klaru no brani hosi ASEAN kona-ba nia sentidu ba aan rasik. Nu’udar treinadór ba forsa tarefa nivel aas nian iha tinan balun ikus ne’e, Malázia hatene didi’ak realidade sira no signifikadu 2025 nian. Tanba ne’e maka ami adota tema inkluzividade no sustentabilidade, simples no artikulasaun maibé konsekuente iha realizasaun”.

“Ita aspira ba progresu ne’ebé fahe duni atu nune’e laiha ema ida mak hela iha kotuk maka vizaun no aspirasaun ne’ebé ita-boot sira iha no ha’u kaer-metin ida-ne’e. Ha’u realiza katak públiku partikularmente joven sira laiha pasiénsia tanba saida mak akontese iha termu sira ne’ebé ita konsidera hanesan  konfiansa no kontradisaun sira, ipokrizia hosi líder barak no fallansu atu sai justu duni, inkluzivu, sustentavel, no orientadu ba futuru iha sira nia polítika,” nia énfaze.

Líder ezekutivu Malázia ne’e hatutan, daudaun ne’e, ASEAN liu ona husi susar no mihis, persevera, no buras. Maibé lisaun sira husi tinan balun liubá aplika saida maka fundadór sira hatene iha tempu ne’ebá.

“Ita-nia unidade, koezaun, no sentralidade la’ós deklarasaun polítika ida-ne’ebé fó, sira aumenta no lakon iha ami nia ezisténsia besik dékada neen (6). Agora, ASEAN forma iha tempu vida jeopolítika ne’ebé maka’as Iha tempu ne’ebá entre Estadus Unidus Amérika no Uniaun Soviétika. Maibé ita-nia bei’ala sira iha matenek no vizaun atu realiza katak rejiaun ida-ne’e tenke mantein nia vigór, dame, no zona ida-ne’ebé maka dame no neutru,” nia relata.

Nia esplika, dadaun ne’e ASEAN adota ona prinsípiu sentralidade nian atu envolve ho nasaun hotu-hotu maske nune’e, atu metin nafatin ba ASEAN nia polítika sira, vizaun sira, no prinsípiu no ideál.

“Entaun, parte retórika nian, koezaun no sentralidade ASEAN nian tenke hetan no hetan filafali no hametin. ASEAN ne’ebé fahe sei difikulta de’it vizaun koletiva ba rejiaun ne’ebé pasífiku no prósperu. Tanba ne’e, esforsu esforsu sira ba unidade ASEAN nian tenke kontinua, liuliu bainhira rejiaun ne’e hasoru dezafiu lubuk ida,” nia hateten.

Enkuantu, aumentu hosi krime transnasionál, rivalidade hosi podér boot ne’ebé fahe malu, dezigualdade ekonómika sira, padraun duplu, ipokrizia, ka kontradisaun saida iha aplikasaun lei no norma internasionál. Hirak-ne’e maka dezafiu sira ne’ebé maka’as no presiza rezolusaun ne’ebé maka’as atu ultrapasa.

Maibé intratável no insidiozu liután maka hahalok aat sira ne’ebé maka halo hasoru ema fraku no ema ne’ebé hetan susar.

Bazikamente nasaun sira ne’ebé ki’ak liu no aat liu maka jenosídiu ne’ebé inflika ba Palestinianu sira. Povu Timor-Leste la presiza hateten no fó palestra kona-ba saida maka atu hetan opresaun ka ba kadeia.

“Atu hetan persegisaun ka atu iha violénsia no raan fakar ba sira, tanba ita-boot liu ona no sofre ona dezorden no hahalok aat sira. Maibé, ita-boot mós mosu forte liu, dura liu, rezolve liu, la’ós hanesan ne’e ho krueldade hanesan  ne’ebé maka halo hasoru ita-boot ka ema vulneravel sira seluk. Nasaun balun hatudu ona kobardia morál. Maski ita-boot avansadu liu iha ekonomia duke Timor-Leste, ita-boot hatudu ona aten-barani husi ita-boot nia konviksaun morál hasoru krueldade no fahe injustisa. Entaun, obrigadu Prezidente Ramos-Horta no Primeiru-Ministru Xanana Gusmão tanba hato’o beibeik ida-ne’e,” nia hakotu.

 

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!