DILI, 25 Setembru 2025 (TATOLI)-Xefe bankada Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés), Patrocínio dos Reis Fernandes, hateten Revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia ne’e hatuur ona iha pPograma Nonu Governu Konstitusionál.
Nia dehan bainhira hamosu Lei Pensaun Vitalísia iha lejislatura dahuluk, CNRT la envolve, nune’e temi injustisa ka la’e ba públiku, loloos autór lei mak esplika ba povu.
Tuir nia, CNRT eziste iha tinan 2007, ninia kompromisu eleitorál ida mak halakon pensaun vitalísia, tanba antes ne’e Prezidente Partidu CNRT, Xanana Gusmão, iha momentu ne’ebá hanesan Prezidente Repúblika uza direitu veto hodi veta lei ne’e, maibé lori fali bá Parlamentu hodi konfirma ninia votu obrigatóriu konstitusionál no Prezidente tenke promulga.
Bainhira Partidu CNRT ka’er ukun, tenta ho esforsu másimu hodi hetan konsensu ida iha Parlamentu halo alterasaun iha 2017, maibé sirkunstánsia ohin loron rekomenda katak, alterasaun ne’e la’ós resposta ba ezijénsia públiku kona-ba justisa sosiál no prinsípiu igualdade ne’ebé konsagra iha Konstituisaun.
“Kampaña eleitorál iha 2023 kontinua konsisténsia nu’udar kompromisu eleitorál atu halakon Lei Pensaun Vitalísia. Kompromisu ne’e tradús ba Programa Nonu Governu Konstitusionál nian hodi dezenvolve diskusaun iha Parlamentu hodi sai ho solusaun ida konsensu, dignifika instituisaun ne’e no povu hotu”, nia hato’o iha diskusaun ba revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia iha faze jeneralidade, ohin.
Hodi dehan husi prosesu sira ne’e, haree mós sira ne’ebé sai ona benefisiáriu hodi hasa’e sira-nia dignidade, maibé ida-ne’e mós la’ós resposta públiku nian. Nu’udar negosiadór bankada Governu ho diálogu ne’ebé hala’o liubá ho Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) hodi aposta ba sentidu Estadu, nune’e konsisténsia halakon totál pensaun vitalísia ho ninia retroativu.
Patrocínio dehan projetu lei ne’e mós hodi haree ba dignidade órgaun soberania sira, iha justisa sosiál, proteje valór kulturál.
“Atu foti fali dignidade ba lidér sira ne’ebé funu durante tinan 24, lidera Estadu ida-ne’e, tanba polítika públika ne’ebé atribui la’ós sira-nia kulpa, nu’udar sidadaun no povu bele hetan atribuisaun ne’e, maibé sira hetan insultu sosiál boot tebes husi loron ba loron”, hateten.
Nia husu opozisaun labele kahur lei seguransa sosiál ho lei pensaun vitalísia tanba ida-ne’e la’ós halakon totál, maibé halo alterasaun de’it.
Konsensu bankada parlamentár
Iha sorin seluk, xefe bankada Partidu Demokrátiku (PD), Manuel Noronha, dehan nu’udar bankada ki’ik prontu apoiu bainhira bankada boot aprezenta ona inisiativa. No bankada ho kadeira neen iha Parlamentu prontu fó votu a favór ho objetivu mak tenke hadi’a povu nia moris.
Nune’e mós vise bankada Partidu Kmanek Haburas Unidade Timoroan (KHUNTO), Luís Roberto, hateten nu’udar partidu foun sente katak pensaun vitalísia fó benefísiu de’it grupu balun, tanba povu barak sei moris ho kondisaun ki’ak.
Nia dehan projetu lei númeru 11/VI (3a) Revogasaun Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár Órgaun Soberania no Providénsia sira ne’ebé aprezenta husi bankada Governu CNRT, PD no opozisaun KHUNTO no projetu lei númeru 10/VI(3a) Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania aprezenta husi FRETILIN no PLP ho intensaun ida de’it hakarak halakon totál pensaun vitalísia.

Xefe bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Maria Angelina Sarmento Lopes, dehan projetu lei rua ne’e di’ak hotu, tanba prinsípiu hatudu duni justisa sosiál no halakon klase sosiál sira iha Timor-Leste.
“Parlamentu Nasionál iha lejislatura daneen, ksolok tebes ohin ita bele to’o faze debate jeneralidade ba projetu lei ne’ebé sai preokupasaun públika durante tinan barak, nune’e hein deputadu sira atu ita bele hola desizaun di’ak, loos no justu, ba ema hotu iha rai ida-ne’e”, dehan.
Deputada FRETILIN, Nurima Ribeiro Alkatiri, hateten diskusaun projetu númeru 10/VI(3a) hodi Parlamentu nian reposta hetan entendimentu ho manifestante sira. No hakotu pensaun vitalísia no lori ema hotu, polítiku, no povu, tama iha sistema ida de’it seguransa sosiál.
“Ema hotu hanesan, ida-ne’e mak justisa, igualdade no transparénsia pensaun vitalísia no priviléjiu sira tenke hapara totál duni”, afirma.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/09/25/pn-aprova-ho-unanimidade-projetu-lei-revoga-pensaun-mensal-vitalisia-iha-jeneralidade/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




