DILI, 01 Outubru 2025 (TATOLI) – Eis-Prezidente Repúblika Demokrátika Kongo nian, Joseph Kabila, hetan kondenasaun ba mate hosi tribunál militár ne’ebé kondena nia ba krime funu nian, traisaun no krime sira hasoru umanidade.
Kazu ne’e mosu hosi nia alegadu papél hodi apoia avansu hosi rebelde M23 ne’ebé hetan apoiu hosi Ruanda iha leste volátil Kongo nian. Kabila, ne’ebé lidera Kongo hosi tinan 2001 to’o 2019, nega ona hahalok sala sira no hatete katak judisiáriu hetan politizasaun, relata husi Reuters.
Tenente-Jenerál Joseph Mutombo Katalayi, ne’ebé prezide tribunál iha Kinshasa, hatete katak Kabila hetan akuzasaun sira ne’ebé inklui omisídiu, asaltu seksuál, tortura no insurreisaun.
Kabila la tuir julgamentu no la hetan reprezentasaun hosi advogadu legál. Nia ka nia reprezentante sira la disponivel kedas atu fó komentáriu. Nia paradeiru la hatene kedas.
“Iha aplikasaun hosi artigu 7 hosi Kódigu Penal Militár, fó sentensa ida de’it, nomeadamente ida ne’ebé todan liu, ne’ebé maka pena de morte,” Katalayi hatete bainhira fó sai akordaun.
Nia mós hetan orden atu selu besik biliaun $50 iha estragu oioin ba estadu no vítima sira. Verdiktu ne’e bele hamosu tán divizaun sira iha nasaun sentrál Áfrika nian ne’ebé maka riku ho minerál ne’ebé maka aguenta ona konflitu sira iha dékada barak nia laran.
Kabila pasa kuaze dékada rua iha podér no husik de’it kargu hafoin protestu mortál sira hasoru nia. Desde finál 2023, nia hela liuliu iha Áfrika-Súl, maske nia mosu iha Goma ne’ebé maka kaer hosi rebelde sira iha leste Kongo nian iha fulan-Maiu.
Nia halo akordu fahe podér ne’ebé ladún di’ak ho nia susesór, Felix Tshisekedi, maibé sira-nia relasaun sai aat lalais.
Enkuantu M23 marxa iha sidade boot daruak iha leste Kongo nian, Bukavu, iha fulan-Fevereiru, Tshisekedi hatete ba Konferénsia Seguransa Munique nian katak Kabila maka patrosina insurjénsia. M23 agora kontrola parte boot hosi provínsia Kivu Norte no Kivu Súl.
Funu ne’e hamate ema rihun ba rihun no halo ema rihun atus ba atus sai dezlokadu iha tinan ida-ne’e. Parte rua ne’e asina akordu dame ida ne’ebé media hosi Estadu Unida Amérika iha fulan-Juñu, maski sira na’in-rua reforsa sira-nia pozisaun no fó-sala ba malu tanba viola akordu.
Ruanda, ne’ebé nega kleur ona ajuda M23, hatete katak nia forsa sira atua iha autodefeza hasoru ezérsitu Kongo nian no milísia étnika hutu sira ne’ebé iha ligasaun ho jenosídiu ruandés iha tinan 1994. Governu Tshisekedi nian halo ona movimentu hodi suspende partidu polítiku Kabila nian no prende nia líder sira-nia rikusoin.
TATOLI