iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Indonézia firme apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN dezde 2011

Indonézia firme apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN dezde 2011

Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 01 Outubru 2025 (TATOLI) – Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, subliña katak Indonézia konsistente fó apoiu ba Timor-Leste nia adezaun tomak ba iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) dezde tinan 2011.

“Dezde Timor-Leste kandidata adezaun ba ASEAN iha tinan 2011, Indonézia sai nu’udar apoiante ida ne’ebé maka’as liu ba prosesu adezaun ne’e tomak”, embaixadór Okto Dorinus Manik hateten iha entevista eskluziva ho Tatoli iha programa Dalan ba ASEAN.

Nia esplika katak apoiu ne’ebé fó ba Timor-Leste mak durante Prezidénsia ASEAN 2023, Indonézia enkoraja ASEAN atu aprova formalmente prinsípiu adezaun Timor-Leste nian.

“Iha tinan ne’e kedas, ASEAN deside fó estatutu observadór ba Timor-Leste no aproveita halo preparasaun ba adezaun plena nian”, dehan.

Indonézia mós fornese apoiu liuhusi programa sira hanesan kapasitasaun nian iha 2023, ne’ebé envolve asisténsia téknika no formasaun, inklui estájiu ba funsionáriu públiku sira Timor-Leste nian iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, Ministériu Indústria, no instituisaun seluk tan.

Iha tinan 2024, programa ne’e sei kontinua ho formasaun iha alfándega no impostu sira, reforma finanseira, no formasaun ezekutivu iha finansa públika Indonézia nian. Adisionalmente, Indonézia oferese bolsa estudu liuhusi programa Bolsa Estudu Indonésia ba Timor-Leste (TIAS, sigla inglés).

“Tinan ne’e, 2025, Indonézia sei kontinua nia asisténsia liuhusi bolsa estudu, programa finanseiru sira, projetu ida dezenvolvimentu akuakultura nian, no formasaun iha alfándega no estatístika. Ida-ne’e, hamutuk ho bolsa estudu sira seluk, hatudu kompromisu maka’as husi Indonézia hodi apoia Timor-Leste iha nia viajen adezaun ba ASEAN”, katak.

Nia mós haktuir katak apoiu sira ne’ebé iha koordenasaun entre embaixadór ASEAN sira iha Dili aliña metin ho apoiu ba Timor-Leste nia adezaun tomak ba ASEAN.

“Iha Dili iha Embaixadór ASEAN na’in-hitu, inklui Indonézia, Malázia, Brunei, Singapura, Tailándia, no Kamboja. Ami hasoru malu beibeik, troka hanoin, no harii koordenasaun hodi apoia adezaun Timor-Leste nian”, diplomata ne’e esplika.

Aleinde enkontru ofisiál, Embaixadór sira mós hala’o atividade sosiál ho komunidade iha Dili, hanesan reuniaun família ASEAN nian. “Ami hakarak hatudu katak solidariedade ASEAN nian hanesan reál, la’ós de’it iha nivel rejionál, maibé mós prezente diretamente iha Timor-Leste”, realsa.

ASEAN oportunidade boot ida ba povu Timor-Leste

Embaixadór Indonézia, Okto Dorinus Manik, subliña katak Timor-Leste nia adezaun ba membru plenu ASEAN sei lori benefísiu boot ba povu Timor-Leste, tantu iha área ekonómika, polítika, seguransa, komu sosiukulturál.

“Halo parte iha ASEAN oferese benefísiu tanjivel no longu prazu barak. Ekonomikamente, membru sira hetan asesu nakloke ba merkadu rejionál ida ne’ebé dinámiku liu iha mundu, ho populasaun hamutuk millaun 677 no Produtu Internu Brutu (PIB) besik billaun $4. Ida-ne’e hamenus barreira komérsiu, armoniza padraun sira, no integra nasaun sira iha kadeia rejionál”, Okto Dorinus salienta.

Nia mensiona kona-ba benefísiu polítiku no seguransa ne’ebé hetan husi ASEAN, ne’ebé fó ba membru sira lian ida ne’ebé forte liu iha asuntu rejionál no globál, hodi permite nasaun sira atu serbisu hamutuk hodi hasoru dezafiu komún sira.

Husi perspetiva sosiokulturál, ASEAN mós promove ligasaun entre ema ho ema habelar oportunidade edukasionál, interkámbiu juventude, no kooperasaun kulturál.

Nia dehan esforsu hotu ne’ebé Governu Timor-Leste atu sai membru plenu AESAN iha Outubru ida-ne’e hanesan sinál pozitivu ida hodi reflete kompromisu deliberadu ida ba integrasaun rejionál.

“Signifika aprosimasaun proativa ida hodi avansa prosesu adezaun nian no aliña polítika nasionál sira ho padraun sira ASEAN nian”, nia subliña.

Tuir nia, husi perspetiva diplomátika haree inisiativa sira ne’e hotu hametin konfiansa mútua entre Timor-Leste no membru ASEAN sira seluk. ASEAN halo progresu signifikativu hanesan ekonomikamente, rejiaun sai hanesan merkadu ida ne’ebé dinámiku liu ho aumentu iha komérsiu, investimentu, no konetividade.

Nia rekoñese katak, sosialmente, ASEAN apoia inisiativa sira iha edukasaun, saúde, jestaun dezastre, no dezenvolvimentu umanu ne’ebé fó benefísiu ba ema millaun-resin.

Aleinde ne’e, kulturalmente, ASEAN enkoraja interkámbiu sira, festivál, no programa sira ne’ebé selebra diversidade. Maibé, nia mós rekoñese katak sei iha serbisu atu halo.

“Dezafiu sira iha nafatin, hanesan hamenus lakuna dezenvolvimentu nian no hatán ba kestaun globál sira. Maski nune’e, ASEAN fornese ona plataforma forte ida ba kooperasaun no solidariedade”, nia konklui.

Notísia relevante: Indonézia nia investimentu iha Timor-Leste atinje billaun $1,4

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!