iklan

POLÍTIKA

Empreza Waskita Karya mobiliza ekipamentu atu halo luan pista Aeroportu Komoro

Empreza Waskita Karya mobiliza ekipamentu atu halo luan pista Aeroportu Komoro

Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha abertura seminar nasional hodi promove infrastrutura Digital Robusta no Tecnologia Avansadu ba desemvolvimentu sustentavel iha Otel Novo Turismo Dili. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 06 Outubru 2025 (TATOLI)–Empreza Waskita Karya ofisialmente hahú ezekusaun ba projetu atu halo luan pista Aeroportu Internasionál Prezidensiál Nicolau Lobato (AIPNL) iha Comoro no sosiedade afetada iha Marinir Beto-Tasi hahú relokasaun ba sira-nia uma hafoin simu kompensasaun husi Governu.

Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, fó apresiasaun ba sosiedade ne’ebé servisu hamutuk ho Governu lokál iha prosesu realokasaun tanba prosesu realokasaun no kompensasaun mai husi desizaun Komisaun Terra no Tribunál.

“Osan ne’ebé ita aloka ba indemnizasaun ne’e ba uma, ai-horis iha rai leten ne’ebé ita selu. Tanba,  iha uma-ka’in 50 ne’ebé tama iha disputa no besik uma-ka’in 40 rekoñese katak rai ne’e la’ós sira-nian. Sira simu ona indemnizasaun ba uma kain 50 no prosesu tenke kontinua, tanba iha ona desizaun Tribunál,” Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hateten ba jornalista sira hafoin loke semináriu ne’ebé ANC hala’o iha Hotel Novu Turizmu.

Nia dehan, pasu hotu-hotu hala’o tuir desizaun lei no ba interese atu halo luan aeroportu, Empreza Waskita Karya hahú mobiliza ekipamentu pezadu inklui ekskavatór, atu hasai uma no ai-hun sira husi sosiedade afetada.

“Ba sira-ne’ebé seidauk simu kompensasaun relasiona ho pose rai, sai ona responsabilidade ba Ekipa Komisaun Defeza ne’ebé antes ne’e halo koordenasaun tanba MTK foku de’it atu garante ezekusaun projetu,” nia dehan.

Aleinde halo vizita ba prosesu relokasaun, Ministru mós haree rede seguransa iha AIPNL atu mantein durante projetu la’o. Projetu AIPNL hein atu aumenta kapasidade no padraun operasionál aeroportu nian, apoiu konetividade internasionál no promove kreximentu ekonomia nasionál nomós tau matan ba direitu no kompensasaun ba sosiedade afetada.

Lembra katak iha 20 Maiu, Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian ba da-23, Governu mós marka istória ida hodi halo lansamentu fatuk dahuluk ba dezenvolvimentu no espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro.

Ba konstrusaun aeroportu ne’e, Governu deside ona prosedimentu aprovizionamentu liuhusi prosesu naruk, ne’ebé empreza manán-na’in iha rua mak hanesan PT Waskita Karya husi Indonézia, liuhusi parseria ho PT Amtyhas mak kaer espansaun pista no infraestrutura ho totál orsamentu millaun $72,5 no jestaun projetu ho verba millaun $6,28.

Aleinde ne’e empreza husi Japaun ne’ebé konstrui terminál pasajeiru ho orsamentu besik millaun $37,5, ne’ebé verba ne’e prevee husi Governu Timor-Leste no husi povu japonés.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editor        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!