DILI, 17 Outubru 2025 (TATOLI)–Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) no Gardens by the Bay husi Singapura, Sesta ne’e, asina Memorandu Entendimentu ne’ebé estabelese baze ba kooperasaun iha formasaun ba tempu naruk iha área konservasaun rekursu naturál hanesan biodiversidade, dezenvolvimentu tékniku, no jardín botániku iha rai-laran.
Dokumentu ne’e asina husi Diretór-Jerál Floresta, Hermenegildo de Almeida Granadeiro no Diretór Operasaun Gardens by the Bay, Ong Kian Ann, enkuantu sasin maka Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito Freitas, no Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz.
Ministru Marcos da Cruz subliña katak, asinatura akordu ne’e simboliza vizaun ida-ne’ebé fahe entre rai rua hodi proteje natureza, hasa’e biodiversidade, no promove dezenvolvimentu sustentável ba planeta no fó benefísiu ba ema.
“Akordu ne’e define enkuadramentu ida ba kooperasaun, ne’ebé inklui identifikasaun no konservasaun ba espésie ai-horis nativa no kulturalmente signifikativa, formasaun téknika no troka koñesimentu, nomós planeamentu no kriasaun jardín botániku iha Timor-Leste ho apoiu tékniku husi Gardens by the Bay. Inisiativa sira ne’e sei hametin kapasidade nasionál, konservasaun ambientál no haburas kultura ida orgullu ba ita-nia patrimóniu naturál,” Ministru Marcos da Cruz hateten, iha salaun Ministériu Negósiu Estrankeiru no Kooperasaun (MNEK), Praia dos Coqueiros.
Notísia relevante : Timor-Leste oferese prezente ai-kameli oan iha ámbitu aniversáriu Singapura ba dala-60
Parseria ne’ebé halo importante no espesiál tebes ba nasaun Timot-Leste ne’ebé prepara hela adere formalmente ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla ingléz) iha loron 26 Outubru.
“Kolaborasaun ne’e reflete espíritu solidariedade rejionál no ami-nia kompromisu hodi kontribui ba ajenda ambientál no sustentabilidade ASEAN,” nia akresenta.
Iha fatin hanesan, Diretór Operasaun Gardens by the Bay, Ong Kian Ann hateten, apresia ho Governu timoroan nia ospitalidade, ne’ebé subliña katak relasaun entre instituisaun rua ne’e ‘iha abut antigu’, hodi hanoin hikas katak iha tempu ne’ebá Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Hernâni Coelho kuda ai-hun ida iha jardín sira Singapura iha tinan 2016, hodi marka inísiu husi koperasaun.
“Ohin ami halo pasu foun ida iha relasaun ne’e. Ami iha intensaun atu koopera iha área sira hanesan troka ai-horis sira, formasaun ba ekipa ortikultura sira, no interkámbiu kulturál. Ami mós hein atu apoia Timor-Leste iha planeamentu no jestaun kona-ba jardín botániku sira, hodi fahe ami-nia esperiénsia iha konservasaun no dezeñu paizajen nian,” nia katak.
Responsável ne’e esplika katak Gardens by the Bay ne’ebé iha ai-horis hamutuk liu millaun 1,5, husi ne’e iha espésie oioin hamutuk 5.000, maibé buka nafatin atu hametin nia kolesaun globál no promove konservasaun liuhusi siénsia, inovasaun, no edukasaun ambientál.
Ong Kian Ann destaka mós Timor-Leste nia papél iha konservasaun ai-parapa no potensiál ba kolaborasaun iha área ida-ne’e.
“Ita bele apreende buat barak husi nasaun seluk ne’ebé iha progresu notável iha restaurasaun ekosistema kosteira no mobilizasaun husi komunidade lokál sira,” nia katak.
Gardens by the Bay kompromete atu fornese fini no ai-oan sira ne’ebé bele kontribui ba esforsu reflorestasaun nasionál, hodi reforsa dimensaun prátika no simbóliku parseria nian.
“Kooperasaun ne’e reprezenta saida maka ita bolu diplomasia jardín nian, promosaun amizade entre nasaun sira liuhusi fahe ai-horis sira, koñesimentu, no kultura. Ami hein katak iha tempu badak ami bele haree espésie timoroan sira iha exibisaun iha Singapura hanesan símbolu moris amizade entre ami-nia povu sira,” nia tenik.
Iha asinatura akordu ne’e marka prezensa husi Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, Diretór sira husi MAPPF, no delegasaun sira husi Gardens by the Bay.
Gardens by the Bay loke iha tinan 2012 no jere husi National Parks Boarad Singapura, ne’ebé maka hanesan parke botániku ida boot no koñesidu liu iha mundu. Lokaliza besik Marina Bay, espasu ne’e hanesan símbolu ida husi vizaun Singapura nian hanesan ‘Sidade iha Natureza’, ne’ebé kombina siénsia, inovasaun, no sustentabilidade.
Ida-ne’e okupa área ida ho medida liu ektare atus ida no sai hanesan uma ba ai-horis liu millaun 1,5 husi mundu tomak, ne’ebé halo ida-ne’e sai referénsia internasionál ida iha konservasaun flora no edukasaun ambientál.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




