iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MKI asina akordu subvensaun públika ho benefisiáriu KNI 42

MKI asina akordu subvensaun públika ho benefisiáriu KNI 42

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, asina akordu fundu subvensaun públika ho emprezáriu sira hodi bele hala'o sira-nia negósiu, tersa (21/10). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 21 Outubru 2025 (TATOLI)-Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) asina akordu transferénsia públika ho benefisiáriu Kompetisaun Negósiu Inovativu (KNI) dalimak hamutuk 42 husi munisípiu 11.

Diretór Nasionál Apoiu Dezenvolvimentu Mikro, Pekena no Média Empreza, Reinaldo Borges, hatete asinatura akordu ne’e ho tema “Promove Diversifikasaun Ekonomia ho Inovasaun Hodi Hakbiit no Garante Sustentabilidade liuhusi Suporta ba Negósiu Mikro, Pekena no Média Empreza”

Selebrasaun kontratu (Akordu Fundu Subsídiu Públiku) ne’ebé prevee ba KNI dalimak hamutuk $199.993,50, ne’ebé destina ba sosa mákina no nesesidade negósiu esensiál seluk.

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, asina akordu fundu subvensaun públika ho emprezáriu sira hodi bele hala’o sira-nia negósiu, tersa (21/10). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Programa ida-ne’e implementa tanba parseria entre MKI, Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD) no Ajénsia Koreana Kooperasaun Internasionál (KOICA), liuhusi Projetu Apoiu Abilidade Empregu no Empreendedorizmu Foinsa’e (YEES).

“Objetivu husi programa KNI ne’e mak atu fó oportunidade no eleva foinsa’e sira hodi esplora sira-nia poténsia sira iha área negósiu, hodi kontribui ba kreximentu ekonómiku Timor-Leste, liuhusi hasa’e númeru emprezáriu foinsa’e sira iha área Mikro, Pekena no Média Empreza”, Reinaldo Borges hateten iha Bebora, ohin.

Programa Dalan ba Negósiu ho modalidade KNI ne’e hanesan programa kontinuasaun ba atividade anteriór iha 2021 ho nia objetivu mak fó kapasitasaun no asesu ba fundu ka ekipamentu ba foinsa’e sira ne’ebé mai ho idea ne’ebé únika, diferente no inovadór.

MKI asina akordu subvensaun públika ho benefisiáriu KNI 42.

Apoiu hirak ne’e ho nia intensaun atu motiva joven sira investe iha setór produtivu hanesan agrikultura, indústria, turizmu, ne’ebé orienta ba impaktu sosiál no fó valor aas ba ekonomia rai-laran no kontribui ba rezolve problema ekonomia komunidade nian.

Kritéria elejivel ba kompetisaun ne’e mak joven feto-mane ho nasionalidade timoroan, idade hahú husi 18 to’o 45, joven sira ne’ebé mai ho atividade negósiu inovadór iha setór produtivu sira hanesan agrikultura no ortikultura, produsaun animál, no akikultura, indústria hanesan fábrika ba produtu ai-han no bebida, no turizmu.

Iha KNI dalimak ne’e simu kandidatu sira ne’ebé halo submisaun online hamutuk 119 no submisaun direita ka offline hamutuk 279 no totál hamutuk 398. Iha prosesu selesaun no avaliasaun dokumentu elimina ema na’in-94 ne’ebé la kumpre kritériu no hasai 10 tanba submete dadus dobru.

Husi rezultadu avaliasaun, iha kandidatura 112 husi munisípiu 11 (inklui Ataúru) mak hetan shortlist atu ekipa avaliadora halo vizita verifikasaun terrenu. Husi vizita ekipa konjunta entre MKI no PNUD konfirma ezisténsia no estatutu operasionál negósiu sira-nian liuhusi entrevista ho na’in ba negósiu sira, observa ekipamentu no atividade, konsulta ho autoridade lokál maka empreza 44 mak viavel no aliña ho objetivu programa nian.

Ida-ne’e garante transparénsia tomak no fó tempu sufisiente ba kandidatu sira atu prepara ba faze tuirmai maka formasaun akampamemtu (Bootcamp) entre loron 15 no 19 Setembru. Iha eventu ne’e iha emprezáriu 44 ne’ebé selesionadu partisipa iha formasaun akampamentu.

Programa formasaun ne’e dezeña atu hametin kapasidade empreendedór no kobre ideia negósiu no dezenvolve peskiza no análize merkadu kustu, projesaun finansiál, no estratéjia presu no kumpre ho rekizitu legál sira no promove planu negósiu no finansiál no seluk tan.

Ikus mai, kandidatu sira halo aprezentasaun finál no serimónia premiasaun (Final Pitching and Awarding Ceremony) ne’ebé hala’o husi loron 22 to’o 24 Setembru 2025. Iha loron 24, iha emprezáriu 42 husi 44 ne’ebé viavel husi setór turizmu, agrikultura, indústria, aprezenta sira-nia planu negósiu ba júri na’in-sia.

Hafoin avaliasaun, júri hili Negósiu Top 3 mak hanesan Uma Saudavel Unipessoal, T3 Viegas Unipessoal, no Gimivel Catering Unipessoal mak hetan rekoñesimentu nu’udar negósiu inovadór hodi aprezenta iha serimónia ikus premiasaun ne’ebé realiza iha 29 Setembru 2025.

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, hateten Programa KNI ne’e rasik importante tanba tulun Mikro, Pekena no Médiu Empreza hodi kria postu traballu ba sira-nia an rasik no ema seluk hodi fortalese empreendedorizmu no ekosistema inovasaun no envolvimetu joven sira-nia nian iha kreximentu ekonomia rai-laran.

Nia dehan Governu kontinua esforsu apoiu setór privadu sira, hahú husi Programa KNI dahuluk to’o dalimak no kosege prodús ona emprezáriu foun hamutuk 400-resin no kria ona postu traballu hamutuk rihun 2- resin.

“Governu tau nafatin importánsia ba ida-ne’e liuhusi apoiu ne’ebé sempre halo, no husu imi kontinua nafatin atividade ne’ebé imi halo hodi kontribui ba ita-nia dezenvolvimentu nasaun nian”, dehan.

Benefisiária Sandra da Costa Lay orgullu tanba bele sai manánna’in iha Kompetisaun Negósiu Inovativu ba dalimak nian no fundu ne’ebé nia hetan sei haboot tan sira-nia atividade ne’ebé halo hanesan resiklajen lixu no artezanatu.

“Subvensaun ne’ebé ha’u hetan hamutuk $3.300 no suporta ba atividade ne’ebé durante ami halo hanesan halo brinkus, korrente, pasta, ne’ebé halo husi lixu, inklui mós halo sai artezanatu, no seluk tan. Husi atividade ne’ebé ha’u halo fó serbisu mós ba maluk ka traballadór na’in-tolu”, nia dehan.

Komisáriu Nasionál Anti-Korupsaun, Rui Perreira dos Santos, husu ba emprezáriu sira ne’ebé hetan subvensaun atu ezekuta osan ho di’ak no tenke iha relatóriu. “Ita hotu iha lei nia okos. Bainhira ita ezekuta la tuir planu ne’ebé iha maka osan ne’ebé apoiu husi subvensaun mak sei bá hatán iha KAK”, nia apela.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!