DILI, 21 Outubru 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten Timor-Leste adere sai membru plenu ASEAN sei fó benefísiu boot ba Timor-Leste liuliu iha área komérsiu, edukasaun, konetividade no empoderamentu juventude.
Notísia Relevante: Dalan Ba ASEAN: TL hato’o pedidu sai membru ASEAN iha 04 Marsu 2011 (I)
“Timor-Leste adere ba ASEAN signifika loke dalan luan liután ba komérsiu, edukasaun, konektividade no empoderamentu juventude. Ida-ne’e signifika fó lian ida ne’ebé boot-liu ba ita-nia povu hodi forma futuru ita-nia rejiaun nian. Signifika fahe ita-nia esperiénsia sira, kona-ba reziliénsia, rekonsiliasaun, no esperansa hodi hametin espíritu ASEAN nian,” Ramos-Horta hateten liuhusi diskursu bainhira kondekora família jornalista ‘Balibo Five’ iha Universidade Victoria Australia, ohin.
Xefe Estadu ne’e dehan, laiha nasaun rua (2) ne’ebé importante liu ba Timor-Leste, duké Austrália no Indonézia. Timor-Leste nia interese no destinu taka metin nafatin ho jeografia, istória no vizaun sira kona-ba amizade, parseria no prosperiedade.
“Ha’u hakarak haree ASEAN ida-ne’ebé unidu, dame no estabilidade restaura iha Myanmar. Ha’u-nia vizaun kona-ba Tasi Xina Súl nian hanesan Tasi Dame no Parseria ba Prosperiedade, pasajen pasífiku ne’ebé laiha obstákulu ba ema hotu, reklamasaun fronteira bilaterál sira atu rezolve ho maneira pasífika, restrita, sivilizada, lahó koersaun no hatudu armajen militár,” Ramos-Horta dehan.
Nia hatutan, semana mai-ne’e Timor-Leste marka istóriku ida ho orgullu sei hamutuk ho família ASEAN nu’udar nia membru ba da-11.
“Realizasaun ida-ne’e la’ós de’it susesu diplomátiku ida, ida-ne’e mak kumprimentu ba vizaun ida kona-ba pertense, kooperasaun no destinu ne’ebé fahe ho ita-nia viziñu sira. Hodi lembra fali katak, iha meia-noite loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, ami hamriik iha mundu nia oin nu’udar demokrasia joven ida-ne’ebé komprometidu ba dame, justisa no solidariedade rejionál,” nia hateten.
Durante ne’e, Timor-Leste servisu maka’as atu harii instituisaun sira, hametin governasaun no haburas sosiedade sivíl ida-ne’ebé vibrante.
“Liuhusi jornada ida-ne’e, ita-nia viziñu ASEAN sira orienta no apoia ona ita-nia nesesidade kapasitasaun hodi kontribui ho signifikativu ba komunidade rejionál ida-ne’e,” nia dehan.
Tuir Ramos-Horta, ASEAN hanesan konstrutór ponte ida ba parseria, envolve Xina, Japaun, Korea-Súl, Índia, Estadu Unidu Amerika (EUA), Europa no evita lasu atu sai peón iha rivalidade superpoder nian.
Entretantu, Xina nia estatutu superpoder bele mantein no karik hasa’e de’it se nia iha kapasidade atu uza podér kmaan intelijente hodi rezolve reklamasaun sira kona-ba fronteira rai no tasi nian ho estadista ne’ebé sóbriu no respeitu ba nia viziñu sira hotu. Viziñu sira tenke reziste hanesan ba jogu sira ne’ebé la matenek hodi halimar ho rivalidade superpoder nian.
“Xina laiha intensaun atu domina no liuliu invade nasaun ruma. Sira nota konsekuénsia trájiku sira hosi funu sira Osidente nian iha Vietname, Irake, Afganistaun, ema rihun sanulu nia moris ne’ebé lakon, dékada sira hosi kontratempu sira,” Ramos-Horta dehan.
Notísia Relevante: Dalan ba ASEAN: Governu Timor-Leste nia preparasaun atu adere ba ASEAN (II)
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





