DILI, 20 Novembru 2025 (TATOLI)—Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) iha kompromete atu hakotu violénsia hasoru feto, labarik no ema ho defisiénsia (EhD) sira iha Timor-Leste.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Veronica das Dores, hateten hala’o semináriu durante loron rua ne’ebé hetan apoiu husi UNFPA ba reprezentante sira husi ajénsia relevante hanesan Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun, autoridade lokál, no seluk tan husi munisípiu 13, hodi hametin sistema jestaun kazu ba violénsia hasoru feto iha Timor-Leste.
“Atividade ohin importante tebes tanba ita haree katak violénsia sa’e maka’as iha ita-nia rain. Ita hotu hatene katak ita-nia maluk barak mak moe atu ko’alia sai, dalabarak hasoru violénsia seksuál, violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru no violénsia fízika iha eskola no iha ambiente. Hein katak, aban bainrua. hetan mós partisipasaun husi Governu munisipál 13, inklui ministériu relevante sira, atu nune’e ita bele hadi’a no hametin liután ita-nia lei sira,” Ministra Veronica das Dores ba jornalista sira iha Timor Plaza, kinta ne’e.
Nia husu atu hakotu violénsia bazeia ba jéneru no violénsia doméstika liuliu hasoru feto no labarik sira nomós feto ho defisiénsia sira.
“Ami iha planu rua hodi hamenus violénsia hasoru feto no labarik sira. Primeiru, ami serbisu ho Governu lokál sira. Daruak, ami serbisu liuliu ho eskola sira tanba violénsia akontese iha ambiente rua ne’e dalabarak afeta estudante iha eskola sira. Dalabarak akontese mós iha komunidade liuliu iha família nia laran. Tanba ne’e, ami tenke serbisu hamutuk,” nia esplika.
Tuir nia, lei ne’e forte maibé violénsia akontese beibeik nafatin, tanba ne’e presiza outreach atu to’o iha área rurál sira.
“Agora daudaun, keixa sira husi vítima sira violénsia nian aumenta tanba sira komprende. Liuhusi divulgasaun no formasaun, sira iha korajen hodi relata no númeru sira aumenta ona,” nia dehan.
MSSI mós iha planu atu estabelese liña solidariedade ida iha tinan oin hodi atende vítima violénsia sira ho konfidensialidade, hodi enkoraja vítima barak liután atu relata.
Tuir nia, daudaun ne’e, númeru vitima denunsia violensia porvolta 20% to’o 30%.
Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren, dehan semináriu ne’ebé lidera husi MSSI ne’e krusiá, no hetan apoiu hosi UNFPA, ho objetivu atu hametin sistema jestaun kazu ba violénsia hasoru feto no jéneru iha Timor-Leste.
“Ba UNFPA, ne’e hanesan momentu krusiál ba ami. Ihaa nível mundiál, ami mós komprometidu atu hakotu violénsia hasoru feto no labarik sira,” Navchaa informa.
Nia hateten, katak apoiu ne’ebé fó husi UNFPA no parseiru internasionál sira seluk ne’e atu hametin sistema atu nune’e bele fó servisu ne’ebé komprensivu no kuidadu ho kualidade.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





