DILI, 24 Novembru 2025 (TATOLI)—Médiku Jerál iha HoREX Baukau, Mário Sarmento, informa hahú husi Janeiru to’o mai agora ne’e, Fatin Seguru iha Hospitál Referál Eduardo Ximenes (HoREX) Baukau rejista pasiente ne’ebé mak hetan Violénsia Bazeia ba Jéneru liuliu violénsia doméstika hamutuk 30-resin.
“Hahú husi Janeiru to’o mai agora, kuaze 30-resin, kazu dalaruma iha violénsia fíziku, violénsia doméstika ba labarik no violénsia seksuál maibé kazu ne’ebé polísia VPU sira lori mai ne’e violénsia doméstika mak barak-liu,” Médiku Jerál iha HoREX Baukau, Mário Sarmento, ba jornalista sira iha resintu INSP-TL, Komoro, ohin.
Nia dehan, kuaze husi violénsia domestika uma seguru Baukau rejista mak abuzu de podér tanba dalabarak mane sira mak direitu tomak atu bele foti desizaun hotu, tuir loloos ema hotu-hotu iha direitu atu bele ko’alia.
“Ita hatene katak kauza husi violénsia doméstika ne’e dala barak liu mak abuzu de podér, dala barak liu mane sira dehan podér mak boot liu, entaun sira tenke halo violénsia. Loloos karik ita bainhira haree tau ema hotu hanesan maibé mane sira uza nia podér dehan ha’u mak manda, ha’u mak domina, iha-ne’e ha’u mak boot-liu, ida-ne’e dala barak liu akontese violénsia ne’e,” nia dehan.
Nia informa, uluk Ospitál Referál Eduardo Ximenes Baucau sei iha fatin seguru ba vítima sira-ne’e PRADET mak fó asisténsia ba sobrevivente sira.
“Uluk seidauk harii uma mahon no uma seguru, dala barak ONG Pradet mak fó asisténsia ba maluk hirak ne’ebé mak hetan violénsia maibé agora apoiu husi parseiru no liuhusi Ministériu Saúde konsege kria ona uma seguru ida. Tanba ne’e mak Hospitál Baucau mós fó asisténsia ba iha maluk vítima sira mai ho violénsia. Tanba dala barak ami simu referál husi Polísia VPU no balun mai rasik mak ami detekta iha ami-nia fatin, entaun ami tenke haruka sira ba hetan atendementu iha uma seguru,” nia dehan.
Nia relata, Servisu Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’e la’ós husi parte saúde de’it maibé servisu ne’e entidade hotu-hotu.
“Polísia VPU, MSSI liuhusi ofisiál protesaun ba labarik, Pradet, Marry Stopes ne’ebé mak servisu sektoriál, tanba ne’e ami kria ona rede referál ida. Bainhira parte saúde nian mak ami atende ona kona-ba saúde, karik sei presiza tan apoiu sira husi parte seluk ami mós komunika ba parte sira seluk atu hola mós papél hodi fó asisténsia ba ita-nia maluk sira-ne’ebé mak hetan violénsia,” nia dehan.
Antes ne’e, Médiku Jerál iha Fatin Seguru Formosa, Lucia da Silva Guterres, hateten ba tinan ida-ne’e fatin seguru Formosa hahú husi fulan-Janeiru to’o agora rejista vitima violénsia bazeia ba jéneru hamutuk 170 no husi kazu ne’e violénsia fiziku mak barak-liu tanba kuaze husi ekonómia família.
“Hahú husi Janeiru to’o agora ami simu kazu hamutuk 170. Kazu sira-ne’ebé la’ós de’it violénsia seksuál de’it, maibé agresaun fíziku mak barak hanesan violénsia doméstika depois violasaun psokolijia ho ekonómiku,” Médiku Jerál iha Fatin Seguru Formosa, Lucia da Silva Guterres, ba jornalista sira hafoin tuir Semináriu Nasionál ba kauza VBJ iha Timor Plaza, Kinta (20 Novemvru 2025).
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





