DILI, 02 Dezembru 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál, liuhusi reuniaun plenária, aprova relatóriu no paresér husi Komisaun A ne’ebé trata Asuntu Justisa no Konstitusaun kona-ba levantamentu imunidade deputadu husi Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Florentino Ximenes ‘Sinarai’ no Antoninho Bianco, hodi bá presta deklarasaun iha Ministériu Públiku (MP) nu’udar suspeitu.
Deputadu sira aprova paresér ho votu a favór 52, kontra 0 no abstensaun rua.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten antes ne’e nia-parte simu karta husi Prokuradória Jerál Repúblika (PJR) hodi husu pedidu autorizasaun, nune’e baixa ba Komisaun hodi hato’o paresér iha loron 04 Novembru, maibé momentu ne’ebá halo diskusaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026.
“Nune’e, ha’u la konvoka plenária hodi deside, tanba fó tempu ba Komisaun halo serbisu. Ne’e mak ohin, ha’u sente katak, atu deside ne’e iha plenária, komu bá tiha ona la’ós hanesan deputadu, hanesan sidadaun kolabora ho justisa”, nia hato’o iha sala plenária, ohin.
Nia konsidera deputadu na’in-rua hakat liu prosedimentu ne’ebé iha, tanba bá presta ona deklarasaun mezmu Parlamentu rasik seidauk iha desizaun hasai imunidade.
“Piór, PJR haruka tiha karta mai Prezidente, autorizasaun laiha. Deputadu ho inisiativa rasik, tanba simu mós karta no to’o iha ne’ebá rezolve tiha”, dehan.
Tuir prosedimentu rejimentál, kualkér despaxu husi meza hatún ba Komisaun no Komisaun tenke hato’o ninia relatóriu no paresér hodi bele aprezenta iha plenária mak deside.
Tanba tuir paresér Komisaun, hasai imunidade la’ós deputadu mak deside maibé Parlamentu.
“Ita entende relatóriu ne’e, sei laiha votasaun, será ke ba oin ita nune’e de’it, entaun altera ita-nia rejimentu no estatutu, ema ida mai hiit ita ba ona ? Não sei, regra sira ne’e halo para iha imunidade deputadu iha nia espresaun iha ne’e”, dehan.
Nune’e, iha plenária la halo votasaun pedidu levantamentu imunidade, maibé apresia de’it relatóriu no paresér Komisaun nian.
Deputadu FRETILIN, Florentino Ximenes, respeita tebes ba apresiasaun no hanoin deputadu sira seluk nian.
“Maibé, atu fó hanoin de’it katak, ami bá justisa ne’e ba ema hotu. Dezde inísiu ha’u hateten kedas, labele uza Parlamentu Nasionál hodi subar iha imunidade. Espera buat sira ne’e sai ezemplu ba ita hotu, maibé ha’u nafatin hakru’uk ba saida mak lala’ok loloos iha Parlamentu ida-ne’e”, hato’o.
Nia relata katak simu karta husi MP iha 28 Outubru 2025, nune’e iha 04 Novembru bá presta deklarasaun iha kona-ba keixa husi Sekretaria Estadu Asuntu Topónimia no Organizasaun Urbana (SEATOU) relasiona ho fiskalizasaun ne’ebé deputadu sira hala’o ba despeju administrativu hodi hasai komunidade iha Fomentu bá Tasi-Tolu, tanba konsidera impede serbisu SEATOU.
Enkuantu, audisaun deputadu na’in-rua ne’e hodi bá presta deklarasaun ho kualidade hanesan suspeitu, iha auto inkéritu NUC.OO17/25.PGCC, tuir termu iha Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizada iha MP.
Tuir Konstituisaun artigu 94 (Imunidade), iha alínea 1, hateten deputadu sira la bá hatán ba lia sivíl, lia kriminál eh lia dixiplinár tan sira-nia votu no sira-nia hanoin bainhira hala’o daudaun knaar.
Iha alínea 2, hateten imunidade parlamentár nian bele hasai tiha tuir buat ne’ebé hakerek iha Parlamentu Nasionál nia rejimentu.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





