iklan

OEKUSI

PM Xanana promove rekonsiliasaun ho natál hamutuk entre Naktuka no Oépoli  

PM Xanana promove rekonsiliasaun ho natál hamutuk entre Naktuka no Oépoli  

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa-feira ohin, selebra natál fraternizasaun hodi promove rekonsiliasaun ho komunidade sira husi bairru Naktuka suku Bene-Ufe sub-rejiaun Nítibe no komunidade inklui entidade relevante sira husi Oépoli postu administrativu Amfoan distritu Kupang, NTT. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 30 Dezembru 2025 (TATOLI) –  Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa-feira ohin, selebra natál fraternizasaun hodi promove rekonsiliasaun ho komunidade sira husi bairru Naktuka suku Bene-Ufe sub-rejiaun Nítibe no komunidade inklui entidade relevante sira husi Oépoli postu administrativu Amfoan distritu Kupang Nusa Tenggara Timur (NTT).

Iha ámbitu sorumutu ofisiál ne’e, Xefe Governu introdús ba komunidade rai rua ne’e, katak, objetivu prinsipál husi natál fraternizasaun ne’e nu’udar eventu kontinuasaun husi prosesu rekonsiliasaun atu hametin hodi haluha pasadu no hakete ba oin .

“Eventu ida-ne’e hanesan kontinuasaun hosi prosesu boot rekonsiliasaun entre Indonézia ho Timor-Leste, ne’ebé sai hanesan ezemplu boot ida iha Áfrika no Ázia-Pasífiku. Tanba ita oho malu, sobu malu, entaun ita deside tau pasadu ba kotuk, husik pasadu iha sai hanesan istória, agora ita tenke hamutuk ho hateke ba oin,” Xanana Gusmão, ko’alia iha seremónia natal fraternizasaun, realiza iha postu Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) Usapiba’at suku Bene-Ufe, ohin.

Notísia relevante:Aban, PM Xanana realiza natál fraternizasaun ho komunidade Naktuka-Oépoli iha Nítibe

Autór ba rekonsiliadór ne’e, lembra katak, foin lalais ne’e, iha fulan-Novembru, povu Timor-Leste selebra aniversáriu loron proklamasaun independénsia Timor-Leste nian ba dala-50 iha loron 28 fulan-novembru tinan-1975. Ne’e tanba Forsa Armada Nasionál Indonézia (TNI) tama tiha ona iha fronteira hotu, husi Suai, Bobonaru no Batugade.

Tanba ne’e, nasionalista timoroan sira hamutuk no deside katak, tenke haruka ema ba rai-li’ur, hodi dehan katak, Timor-Leste ukun-an ona, no proklamasaun ne’e halo tiha ona, maibé depois loron sia liutiha, tanba fronteira tama tiha ona, entaun invasaun ofisialmente akontese iha loron 07 fulan-Dezembru tinan-1975.

“Ami la selebra ita hanoin de’it ita-nia istória. Ita dehan ida-ne’e akontese, no husi ne’ebá, ita tenke ko’alia fali. Ita la haluha, maibé ita la uza ida-ne’e hanesan kilat ida hodi halo funu hasoru malu, la’e. Saida maka akontese iha tinan-50 liubá mak iha pasadu. Agora, ita tenke serbisu hamutuk atu ita-nia oan sira-nia futuru bele kria dalan dame nian entre ita-nia nasaun viziñu rua ne’e nia di’ak ba ita hotu,” nia hateten.

Notísia relevante:Xanana sei hasoru Prabowo aborda fronteira Naktuka tuir akordu Olanda no Portugál

Iha biban hanesan, Xefe Delegasaun Família Oépoli, nu’udar mós liurai Amfoan, Tomas Cameo, hato’o satizfasaun tanba mumentu ne’e istória ba família boot Ambeno no Anfoan.

“Ohin loron istóriku ba ami, família Ambeno no Amfoan, tinan barak ona ita la haree malu hanesan ohin. Ohin, ita selebra natál hamutuk iha rejiaun Ambeno, sentradu iha suku Bene-Ufe. Tanba ne’e dala ida tan ha’u hato’o ha’u-nia agradesimentu ba ita-boot sira-nia esforsu hodi organiza selebrasaun Natál hamutuk ida-ne’e. Ha’u husu de’it atu ita hametin lasu sira maun-alin nian entre Ambeno no Amfoan no atu hafolin maun-alin nafatin, tanba ita-nia bei’ala sira-nia istória mak ida moris nian iha sírkulu dame nian,” nia orgullu.

Jestór Nítibe, Agustinho Afulit, nu’udar Prezidente Komisaun Organizadora, konsidera oportunidade ida-ne’e nu’udar pasu pozitivu ida ba ita-nia maun-alin sira iha Timor-Leste, liuliu iha Oekusi, no iha Indonézia, liuliu iha rejiaun viziñu Oepoli. Ohin momentu di’ak ba ita, ba futuru relasaun di’ak entre ita-nia nasaun rua, liuliu komunidade rua ne’ebé iha fronteira.

Notísia relevante:PR Horta fó konfiansa ba Xanana solusiona fronteira Naktuka

Tuir observasaun Jornalista Ajénsia Tatoli,I.P, nota iha ámbitu selebrasaun natál fraternizasaun ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o mós asaun karidade hodi apoia nesesidade bázika, hanesan foos, supermie, bimoli no seluktan.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!