iklan

OEKUSI

Xanana enfatiza liurai Amfoan ho autoridade Nítibe ‘unidu’ iha fronteira  

Xanana enfatiza liurai Amfoan ho autoridade Nítibe ‘unidu’ iha fronteira  

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa-feira ohin, selebra natál fraternizasaun hodi promove rekonsiliasaun ho komunidade sira husi bairru Naktuka suku Bene-Ufe sub-rejiaun Nítibe no komunidade inklui entidade relevante sira husi Oépoli postu administrativu Amfoan distritu Kupang, NTT. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 30 Dezembru 2025 (TATOLI) –  Líder ezekutivu Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, rekomenda ba liurai Amfoan hamutuk ho komunidade sira husi postu administrativu Anfoan Oépoli hametin nafatin koordenasaun ho komunidade sira iha bairru Naktuka inklui autoridade sub-rejiaun Nítibe atu promove dame no ‘unidu’ iha liña fronteira tanba diskusaun ba solusaun fronteira terrestre Naktuka sei iha faze negosiasaun entre nível altu nasaun rua nian.

“Foin lalais ne’e, iha problema entre komunidade iha fronteira maluk sira hosi sorin dehan buat ruma la loos, no ema hosi sorin seluk Timor-Leste nian mós husu, tansa ida-ne’e akontese? Maibé dala barak, bainhira ha’u mai iha ne’e, sira dehan, ida-ne’e la’ós duni hosi sorin seluk (Oépoli) tanba ita iha relasaun raan, ema seluk mak provoka situasaun ida-ne’e,” nia hateten iha ámbitu selebrasaun natál fraternizasaun hodi promove rekonsiliasaun iha postu UPF Usapiba’at, ohin.

“Tanba ne’e, ohin, señora no señor sira, imi hotu iha ne’e. Ita bele lori ba oin ita-nia kompromisu atu serbisu hamutuk ho di’ak, hodi tulun malu, ba moris di’ak ba komunidade, se ita tulun malu,” Xefe Governu espera.

Notísia relevante:PM Xanana promove rekonsiliasaun ho natál hamutuk entre Naktuka no Oépoli  

Primeiru-Ministru, subliña, tinan 28 nia laran, povu Timor-Leste iha Indonézia nia okos, tinan oin 2026, sei selebra ona tinan 24 independénsia dezde 2002, maibé kestaun fronteira seidauk rezolve liu-liu Naktuka. “Ida ne’e mak ita tenke komprende malu. Ita tenke hasoru malu atu komprende malu. Tanbasá, oinsá? Tanba fronteira terrestre hotu-hotu rezolve ona, fronteira Naktuka no Oépoli de’it mak seidauk rezolve,”.

“Ami mós hahú ona diskute kona-ba negosiasaun ofisiál sira kona-ba fronteira marítima sira iha Yogyakarta, no iha atmosfera ida-ne’ebé nakloke tebes, tanba ne’e, iha fulan-Abríl 2026, ita sei kontinua diskusaun ba dala rua, ha’u sempre husu ba Prezidente Repúblika Indonézia Prabowo, atu rezolve kestaun ne’e, tanba ne’e, ita-boot sira-nia prezensa iha enkontru ne’e iha ninia signifikasaun rasik. Ha’u lakohi ko’alia barak, maibé aman liurai Amfoan líder tradisionál ida-ne’ebé koñesidu tebes, ita sei serbisu hamutuk nafatin, kontinua kontakta malu nafatin atu nune’e fronteira iha Naktuka bele rezolve,” nia otimista.

Notísia relevante:Aban, PM Xanana realiza natál fraternizasaun ho komunidade Naktuka-Oépoli iha Nítibe

Eis-Prezidente Repúblika ne’e, informa, fronteira iha Kruz sub-rejiaun Passabe rezolve ona amigavelmente ho belun sira hosi Indonézia no Timor-Leste. Povu sira hosi nasaun rua iha fronteira kolabora di’ak tebes. Fronteira nafatin hanesan fronteira, maibé laiha restrisaun tama no sai ba halo to’os iha plantasaun sira, tanba povu Passabe iha plantasaun no iha fronteira nia li’ur, hanesan mós povu husi sorin importante mak hadook-an hosi importasaun no esportasaun sasán sira ne’ebé lei nasaun rua nian bandu.

Tanba komunidade rua ne’e iha relasaun raan, maske diferénsia nasaun maibé relasaun família, kultura no serbisu sira hanesan agrikultura tenke la’o nafatin, tanba ne’e, iha ne’e (Naktuka) ita tuir de’it akordu entre Portugal ho Olanda, hosi sorin bele serbisu iha ne’e, nusa mak labele, tanba iha relasaun, importante mak kilat labele tama no sasan proibidu. Tanba ne’e, ha’u espera bele hetan tulun hosi liurai Amfoan no komunidade Amfoan, tanba funu  malu iha pasadu, destroisaun ba malu, agora tinan-24 ona, tan de’it ida-ne’e ita labele rezolve? Ne’e hotu ita tenke konkorda ona, nune’e ita bele vizita malu nu’udar viziñu hodi serbisu iha natar, entre komunidade rai rua ne’e nian,” líder karismátiku ne’e hato’o.

“Tanba ita nu’udar família ida, iha espíritu tradisaun nian, iha espíritu natál nian, iha espíritu tinan oin nian, ita hamutuk koko atu harii moris foun ba labarik sira ne’ebé foin hahú boot, tanba ne’e, obrigadu ua’in ba, inan-aman no oan sira, ha’u husu deskulpa karik ami-nia preparasaun ladún di’ak, maibé ami promete katak, depoizde fronteira terrestre Naktuka rezolvidu, ami promete katak,  ita bele festa boot ho povu sira iha Oépoli,” autoridade timoroan ne’e garante.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!