DILI, 11 Fevereiru 2026 (TATOLI)-Komisaun B ne’ebé Trata Asuntu Negósiu Estranjeiru, Defeza no Seguransa iha Parlamentu Nasionál simu audiénsia husi Embaixadór Repúblika Saarauí iha Timor-Leste, Boibat Malainin Boibuat, hodi relata informasaun sira kona-ba prosesu luta povu Sahara Osidentál nian ba autodeterminasaun.
Prezidente Komisaun B, Domingos Augosto ‘Deker’, hateten objetivu husi sorumutu ne’e mak atu rona informasaun ruma ba prosesu luta povu sarauí ninian no pontu situasaun balun ne’ebé Timor-Leste nia parte, liuliu komisaun atu hatene, tanba Estadu Timor-Leste iha kompromisu boot atu nafatin fó solidariedade ba povu Sahara nian luta ba independénsia.
“Ho informasaun ne’e, komisaun sei elabora relatóriu ida atu hato’o ba Prezidente Parlamentu hodi halo deliberasaun ba komisaun eventuál, nune’e bele prepara programa ruma hodi halo akompañamentu ba prosesu luta povu Sahara nian’’, nia hateten hafoin ramata sorumutu iha Parlamentu, ohin.
Dezde iha lejizlatura liubá kria ona komisaun eventuál ba akompañamentu ba problema luta povu Saaraú nian ne’ebé integra iha Komisaun B.
Nune’e, iha lejizlatura daneen ne’e reativa nafatin hodi elabora programa ruma atu akompaña prosesu referidu no hola parte mós iha konferénsia balun kada tinan ne’ebé Sahara sempre organiza hodi ko’alia nafatin direitu povu nian.
“Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik, ne’ebé foin hetan ukun rasik-an, depois liuhusi funu naruk, ninia pozisaun laiha inimigu, só iha amigu. Maibé, hanesan povu maun-alin nu’udar jestu rekoñesimentu ida povu Sahara nia apoiu durante luta Timor-Leste nian, nune’e Timór iha devér atu fó mós solidariedade nafatin ba povu Sahara nia luta, liuliu mehi ida atu realiza referendu hodi fó liberdade ba hili autodeterminasaun”, nia afirma.
Iha fatin hanesan, Embaixadór Boibat Malainin agradese ba konvite hodi kontinua ko’alia kestaun Sahara nian. “Ida-ne’e hatudu kompromisu Parlamentu Nasionál nian hodi fó apoiu direitu ba autodeterminasaun no indepedénsia totál povu Sahara nian”, nia hato’o.
Lembra katak luta libertasaun povu Sahara Osidentál nian ba autodeterminasaun tanba nasaun Marroko viola cesar-fogo durante tinan 19.
Enkuantu Sahara Osidentál nu’udar territóriu ne’ebé disputa iha nordeste tasi Áfrika nian no seidauk indepedente. Sahara baliza ho Arjélia nordeste, ho Marroko parte norte no Mauritánia Leste no Súl.
Sidade Sahara Osidentál lokaliza iha EI Aaiún ho luan 266 kilómetru kuadradu iha kontinente Áfrika, ne’ebé uza moeda Dirham Marroko no uza lian ofisiál Árabe.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/03/10/pn-konkorda-kriasaun-komisaun-eventual-ba-akompanamentu-konflitu-sahara-osidental/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





