iklan

HEADLINE, OPINIAUN

Timor-Leste Depois Bayu-Undan: Entre Risku Fiskál no Oportunidade Reforma

Timor-Leste Depois Bayu-Undan: Entre Risku Fiskál no Oportunidade Reforma

Mario Filomeno Da Costa Pinheiro*

Timor-Leste agora iha hela momentu krusiál ida iha ninia istória ekonómika. Kampu mina no gás Bayu-Undan – ne’ebé durante tempu naruk sai hanesan koluna vertebral estabilidade fiskál nasaun nian – para ona produsaun iha Juñu 2025. Desde operasaun hahú iha tinan 2000 sira nia inísiu, kampu ne’e kontribui ona liu US$24 biliaun iha reseita, hodi permite governu tutuir malu habelar servisu públiku no finansia programa sira ne’ebé esensiál ba dezenvolvimento nasional.

Ho reseita doméstika la’ós-mina ne’ebé limitado – aproximadamente 10–15 porsento husi PDB – no laiha fonte rendimentu alternativu iha futuru ne’ebé besik, para iha produsaun Bayu-Undan (BU) ne’e inevitavelmente, signifika katak osan ne’ebé tama ba fundo petrólifeira sei ki’ik no menus liu.

Husi inísiu, governu Timor-Leste intensionalmente hili sai prudente iha jestaun rekursu finanseira ne’ebé mai husi fa’an petróleu BU, nune’e, kanaliza reseita petrolifeira hotu-hotu husi BU ba fundo soberanu ida hanaran fundo petrolifeira (FP). Desde 2009, FP investe ona iha merkadu finanseira hanesan bonds no equities internasional sira. Maski retorno sira muda tuir flutuasaun iha merkadu, jeralmente fundo ne’e prodús rendimentu ne’ebé forte, ho média anual liu 4.5 porsento—ekivalente ba entre US$500 miliaun to’o liu US$800 miliaun kada tinan. Desde tinan 2010, retorno sira-ne’e reprezenta entre 30 no 60 porsento husi orsamentu estado.

Reseita husi BU desempeña papel indispensável rua iha arkitetura finanseira ida-ne’e. Dahuluk, sira funsiona hanesan fonte rendimentu konfiável ida ne’ebé finansia gastu públiku, no kapitaliza investimento FP. Daruak, sira sai hanesan buffer ka estabilizadór ida, resupply ka reabastese fundo ne’e depois foti ba despesa estado no tulun absorve impaktu husi perda finanseira ne’ebé dala balu akontese iha FP-nia investimento sira. Agora produsaun BU para ona, FP efetivamente lakon ona buffer ida-ne’e, no tan ne’e tau FP no ekonomia Timoroan iha pozisaun ne’ebé frazil liu.

Maske nune’e, TL nia panorama ekonómiku karik la grave liu hanesan preokupasaun ne’ebé relata bebeik iha públiku. Enquanto iha dekada dahuluk FP nia ezisténsia reseita petrólifeira mak sai nu’udar fonte primaria ba reabastesimentu fundo ne’e, desde 2015 wainhira volume produsaun petróleu to’o ona nia peak / másimo no hahú tun depois tinan refere, retorno husi investimento FP nian maka hahú ho progresivamente sai fonte primaria ba reabastesimentu fundo ne’e. Ne’eduni, desde 2016 mai to’o agora, Timor-Leste pratikamente tama ona iha era fiskál foun ida, iha ne’ebé retorno husi investimento finanseiru FP, no la’ós ona reseita mina BU, mak kontribui barak liu ba sustenta gastu públiku. Mudansa estrutural ida-ne’e la hetan atensaun boot iha diskursu públiku no polítika desde 2016. Importante tebes atu rekoñese realidade ida-ne’e tamba razaun sira tuir-mai ne’e.

Primeiru, nia bele modera ka neutraliza uito’an narrativa kona-ba kolapsu fiskál ne’ebé projetada atu akontese iha tempu badak tamba BU para ona produsaun. Desde anúnsiu kona-ba BU para produsaun no desmantelamento kampu ida-ne’e ’e, preokupasaun kona-ba “fiscal cliff” ka precipicio fiskal iha tinan lima to’o sanulu oin-mai intensifika liután. Maski preokupasaun sira-ne’e komprensível no valido, dramatizasaun demasiado ba senario kolapsu fiskal bele korompe ka halo distorsaun ba prosesu formula polítika públika.

Nu’udar exemplo, projesaun uluk sira sujere katak FP sei hotu / mamuk iha 2027 – basea liu-liu ba presuposto rua: vida komersiál Bayu-Undan no governo foti osan bebeik husi FP liu husi limitasaun legál 3 porsentu. Projesaun sira ne’e la inklui ka la fó atensaun sufisiente ba kontribuisaun retorno husi investimento FP maski retorno husi investimento ne’e kontinua aumenta no ultrapassa ona reseita petrolifeira desde 2016.

Projesaun sira-ne’e, embora espekulativu, dalaruma influénsia ona ukun-nain sira nia komportamentu iha tempo ne’ebá liu-liu, sira-nia pensamento / rationale kona-ba oinsá atu aloka no gasta osan sira. Konsiente ona katak iha posibilidade boot sei mosu precipicio fiskal (bazeia ba projeisaun inisial sira ne’e) – no iha nesesidade urjente atu rekonstrui infraestrutura fíziku sira destruída iha 1999 tamba konsidera estrada no liña elétriku sira nu’udar kondisaun prinsipal ba fasilita koneksaun entre munisípiu sira, ba movimentu produtu no servisu no nune’e fasilita kresimentu ekonómiku – governu hahú programa gastu ambisiozu ida desde 2010, inklui front-loading ka halo investimento boot ba projetu infraestrutura fíziku sira.

Maski estratéjia ida-ne’e parese responde duni ba nesesidade dezenvolvimentu urjente sira iha momentu ne’ebá, governu tuir-loos bele aloka tiha rekursu ho maneira ne’ebé ekilibrada no diversifikada liu desde ínisiu se iha momento ne’ebá nia hatene kle’an liután kona-ba kapasidade rendimentu FP iha tinan sira tuir-mai. Nu’udar exemplo, governu bele aloka tiha mós osan barak liután ba setór produtivo sira hanesan agrikultura, turizmo no slt desde inísiu. Meiu ida atu evita kresimentu dramátiku iha investimento ba setores produtivu agora no iha tinan sira tuir-mai hodi rekompensa falta de investimento ne’ebé setór sira ne’e sofre durante ne’e. Nune’e, hamenus trade-off ka correlação negativa entre gastu ba setór ida versus setór ida seluk husi tinan ida ba seluk.

Rua, depois tinan sanulu resin lima jere investimento iha merkadu finanseiru global, iha esperansa boot katak governu (liu-liu banku sentrál) akumula ona koñesimentu institusionál importante lubuk kona-ba risku no retorno sira husi investimento FP. Maske risku ba retorno negativu real no omnipresente, koñesimentu banku sentral nian sei sai xave ba orienta planeamentu fiskál estado nian ba longu prazu. Ho lian seluk, banku sentral sei hatene atu jere risku sira ba oin hodi maximiza retorno positivu no minimiza retorno negativu.

Ida-ne’e esensial tebes tamba BCTL bele tulun akonsella governu atu foku ba saida maka posivel ho rekursu finanseira ne’ebé iha. Nu’udar exemplo, karik atu aloka osan ba polítika no prioridade governamentál ruma, oinsá ho rekursu ba politika ka prioridade sira ne’e em termos de multi-year budgeting framework ka finansiamentu osamento ba programa ka prioridade ba tinan barak. Ho apoiu ida ne’e, governu bele asegura katak iha aliñamentu entre rekursu finanseira ho governu nia metas / prioridade longu-prazu sira, no iha mós rekursu ba investimento boot sira ne’ebé presija tinan barak atu kompleta. Nune’e, tulun melloria planu ba asegura sustentabilidade programa governamental no sustentabilidade fiskal país nian.

Investimentu fundu petrólifeira nu’udar balaun osijéniu provizóriu ba vida estadu

Pergunta ne’ebé mosu depois konsiente ho faktu balu iha leten maka: Bele ka la’e Timor-Leste sustenta an ho de’it retornu husi investimentu FP?

Ninia resposta maka sim maibé, ho rezervasaun balu. Maske resposta ne’e parese otimista demaziadu, la’ós mós imposível katak investimentu fundu Petrólifeira bele suporta gastu públiku ba dekada ida ka liután – naran katak iha reforma transformadór balu. Kontinua ho pensamentu “business-as-usual” ka status quo sei la natón no la tulun iha esforsu ida-ne’e.

Reforma fundamentál primeiru mak disiplina fiskál. Governu presiza haktuir regra fiskál kona-ba foti osan husi FP – foti tenke menus husi limitasaun legál 3 porsentu no menus husi média retornu FP nian. Ho média retornu anuál liu 4.5 porsentu, ida-ne’e teoretikamente posível. Maske nune’e, volatilidade merkadu finanseira kontinua sai hanesan risku ida no aprezenta ameasa konstante ba viabilidade FP. Tenki rekoñese katak retorno positivu dalaruma sei la akontese kada tinan.

Felizmente, emborra iha perda ocasionál ka dalaruma investimento sofre retorno negativu, inklui besik US$2 biliaun iha 2021 – retorno husi investimento FP maioria pozitivu durante tinan sanulu resin lima nia llaran. Ne’e reprezenta liu 87% taxa de suseso. Se laiha eventu globál prejudisiál ruma hanesan iha funu komérsiu entre America ho Xina iha 2018 no impaktu latente husi pandemia globál covid-19 ba dezempeñu makroekonomiko global no evento prejudicial global seluk tan ne’ebé produs resultado negativo ba FP nia investimento sira iha merkado finanseira internasionál, bele hatete ho seguru katak retorno husi investimento FP sei kontinua stavel no sei bele sustenta Timor-Leste ba dekada ida ka liu.

Estratéjia investimento FP nian ne’ebé konservativo (barak liu ba bonds ne’ebé ho risku kiik no iha garante rendimentu), no ne’ebé fó prioridade ba prezervasaun kapitál tulun asegura reziliénsia FP ba prazu naruk. Maske nune’e, presija rekoñese katak desempeño pasado la garante resultado futuru. Ne’eduni, avaliasaun risku ne’ebé rigoroso no atensaun kontinuada ba tendénsia makroekonómiku global tenke nafatin orienta desizaun fiskál sira iha futuru.

Daruak, fim husi reseita petrólifeira BU ezize atu iha mudansa fundamentál iha metodo  governasaun ka oinsá governa. Estado tenke hahú adapta ba realidade fiskál foun ida-ne’e no hahú hamenus defisit estrutural ne’ebé bele prejudika prestasaun servisu públiku esensiál sira. Instituisaun governamentál sira tenke impoin disiplina fiskál rigoroso, haboot baze reseita doméstika, rasionaliza gastu rekorente no elimina inefisiénsia sira. Durante tinan sanulu resin lima, gastu rekorente konsistentemente aas, representa 50–60 porsento husi orsamentu nasional. Agora estado tenke aprende atu prodús resultado barak ho rekursu uito’an – tenki adota inovasaun, efisiénsia no prioridade estratéjika.

Regra foti osamento la liu 3 porsentu, maske simbolikamente importante, la konsege impede governu sira atu foti liu limite legal ne’e iha prátika. Regra ida-ne’e parese funsiona liu hanesan referénsia duké instrumentu ne’ebé efetivu ba kontrole gastu. Tanba ne’e, karik presija iha reforma mós ba regra refere. Estado bele introdús kritéiru adisionál atu hametin liután regra foti osamento husi FP. Nu’udar exemplo, regra adisionál ne’ebé preve katak bele foti osan ba de’it kategoria gastu esensiál sira ne’ebé defini ho klaru ona – hanesan foti hodi selu pensaun ba reformadu no veteranu sira, protesaun sosial ba populasaun vulnerável, no ba finansamentu saúde no edukasaun de’it. Labele foti osan husi FP hodi gasta ba programa seluk husi sira ne’ebé defini ona iha regra adisionál ida-ne’e, anaunsér iha kazu excepsional sira ho autorizasaun extraordinaria antes husi parlamento nasionál. Reforma hanesan ida-ne’e bele insentiva governu (tanto ida ne’ebé daudaun ka’er ukun no seluk iha futuru) atu kreativu liu buka solusaun finansamentu ba programa seluk no nune’e, estende vida Fundu ida-ne’e pelo menos to’o estabelese ona ekonomia nasionál ida ne’ebé sólido.

Dahaat, konsolidasaun fiskál mesak sei la natón atu garante sustentabilidade finanseira estado. Reziliénsia ekonómiku longu prazu depende mós ba dezenvolvimentu ekonomia la’ós-mina ne’ebé dinámiku. Agrikultura no turizmu ne’ebé durante tempu naruk ladún iha investimento finanseira estado maibé iha poténsia boot – tenke sai pilar sentrál diversifikasaun ekonómika. Aumentu gradúal iha investimento iha setór produtivu hanesan agrikultura, peska, pekuária, florestal no turizmu hahú agora ba to’o tinan lima oinmai sei kria aliserse ne’ebé forte ba kresimentu ekonómiku ne’ebé lidera husi setór privadu. Aumentu inkremental iha investimento ba setór sira-ne’e sei permite sira atu absorve kapitál adisionál ho efisiente, no iha tempo hanesan fó biban ba estado atu mantén prudénsia fiskál.

Ikus liu, koezaun polítika indispensável ba transformasaun fundamental sira seluk iha leten. Urjente tebes atu iha konverjénsia nasional kona-ba prioridade ekonómika boot ba tinan lima to’o sanulu oinmai entre forsa politiku sira hotu iha rai-laran. Divizaun persistente entre partidu sira bele prejudika kontinuidade estratéjia / prioridade nasional sira ne’ebé presija iha unidade no konsisténsia iha asaun atu bele alkansa ho susesu. Partido polítiku sira tanto iha governo no opozisaun tenki komprometido no iha estratéjia no prioridade nasionál hanesan kona-ba redusaun pobresa, kombate korupsaun no promosaun dezenvolvimentu ekonómiku no setór privadu. Halo nune’e hodi hamenus duplikasaun iha gastu, hadi’a prestasaun servisu no prodús benefísiu longu prazu boot seluk tan. Unifikasaun vizaun no estratéjia nasionál sira ne’e asumi importánsia ida elevada liután wainhira ita konsidera nia iha kontexto fundo petrolifeira estado nian ne’ebé laiha ona buffer alternativa.

Iha konkluzaun, fim husi reseita Bayu-Undan muda fundamentalmente panorama ekonómika Timor-Leste no aumenta preokupasaun kona-ba instabilidade fiskál. Maibé, ne’e la signifika sei iha dekadénsia total ka kolapsu fiskal automátiku. Fundo Petróleu nafatin sai patrimóniu finanseira ne’ebé poderózu – ne’ebé, ho jestaun disiplinadu no reforma estrutural, bele sustenta Timor-Leste ba tinan barak tan. Maske nune’e, sustentabilidade husi fundo ne’e depende totalmente ba vontade governu atu adota no implementa disiplina fiskál, inovasaun institusionál no transformasaun ekonómika. Klaru katak futuru atu sai oinsá ema hotu la iha serteza – maibé, dalan ba sustentabilidade ekonómiku mós seida’uk taka metin.

*Mario Filomeno Da Costa Pinheiro is an Independent Policy Analyst and Researcher. He holds a Master’s degree in Public Policy from The Australian National University.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!