LIBÉRIA, 16 Marsu 2026(TATOLI)-Delegasaun nivél aas ida hosi Sekretáriadu g7+ lideradu hosi Sekretáriu Jerál, Helder da Costa, segunda ohin, to’o ona iha Monrovia Liberia hodi hala’o misaun ida atu oinsá hametin nasaun ne’ebá ninia papél lideransa iha g7+ no aliña nasaun nia influénsia estratéjiku ho objetivu sira harii dame globál nian.
Vise Sekretáriu Jerál, Habib Mayar, Jerente Média no komunikasaun Helche Silvester, no Asistente média no Komunikasaun Flora Lopes maka akompaña Sekretáriu Jerál Helder da Costa ne’e hodi hala’o misaun servisu g7+ iha nasaun Libéria hahú iha loron 16 to’o 19 fulan-Marsu 2026.
Tuir planu ekipa g7+ sei hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Ministériu Negósiu Estranjeiru, Ministériu Finansa, Justisa, Enerjia no mineral no mós estudante universitáriu, parseiru dezenvolvimentu sira, Komisaun Nasionál Eleisaun.
Vizita ne’e foka ba pilár krítiku oioin hosi planu estratéjiku g7+ 2026 nian maka; dahuluk, Fortalesimentu Institusionál maka halo advokasia ba ratifikasaun formál ba Karta g7+.
Daruak, Seguransa Globál: aproveita kadeira Libéria nian iha Konsellu Seguransa ONU nian hodi halo advokasia ba dame iha estadu membru g7+ sira seluk.
Datoluk, Justisa Rekursu Naturál: Introdúz “Sentru Resposta Lalais” atu asegura nasaun membru sira hetan tratamentu justu iha esplorasaun rekursu.
Dahaat, Parseria Estratéjiku sira: habelar aliansa globál sira hodi apoia estadu sira ne’ebé frajil no afetadu hosi konflitu.
Iha Monrovia Liberia, g7+ ho parseiru dezenvolvimentu sira sei implementa akordu importante ida kona-bá objetivu temporáriu lima ba konstrusaun dame no konstrusaun Estadu, nu’udar kondisaun uluk atu atinji objetivu Millennium Development Goals (MDGs) iha Estadu frajil no Estadu ne’ebé afetadu husi konflitu.
Akordu ne’e ho ninia objetivu maka iha área polítika lejítima hodi promove akordu polítiku inkluzivu no rezolusaun konflitu, iha área seguransa maka estabelese no reforsa seguransa sidadaun sira-nian, iha área fundasaun ekonómika atu kria oportunidade servisu no hadia moris-diak povu nian, iha justisa nian maka trata injustisa sira no apoiu asesu sidadaun sira nian ba justisa no reseita no servisu: jere reseita no hadi’a kapasidade atu forñese servisu sosiál ho responsabilidade no justisa.
Jornalista : Jogergo Guterres
Editór : Florencio Miranda Ximenes





