BAUKAU, 17 Marsu 2026 (TATOLI)—Sosiedade sivíl kompostu parseiru lokál, partidu polítiku no emprezáriu konsidera Munisípiu Baukau iha kondisaun bainhira implementa podér lokál no desentralizasaun administrativa.
Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL-sigla portugeza), Munisípiu Baukau, José Januario dos Reis ‘Noki’ esplika, Baukau-oan sempre hamirik iha liña oin liuliu kontribui ba atividade iha setór komérsiu iha-ne’ebé kada-fulan setór privadu husi Baukau halo tranzaksaun ekonomia kuaze rihun $200-resin nune’e konsidera Baukau sai autór prinsipál iha setór komérsiu.
“Ami preparadu liu la’ós ho teoria, maibé ami-nia prova hatudu atinjimentu lubuk ida mak ami sempre la hamriik iha númeru dois, maibé ami iha númeru oin,” Noki hateten iha Sentru Konvensaun Baukau, Vila Antiga, Tersa ne’e.
Noki relata Baukau-oan iha vizaun no prespetiva atu hasoru implementasaun Governu lokál hanesan dezeña vizaun estratéjika hodi atinje meta, tanba ne’e presiza kompleta fasilidade infraestrutura hanesan reabilitasaun ba portu Karavela hodi setór privadu sira labele ba tula sasán iha Dili.
Notísia relevante: AMB presiza hadi’a pontu haat antes simu podér lokál
Iha fatin hanesan, Koordenador FRETILIN Munisípiu Baukau, Abrão Oliveira, hateten mezmu iha diverjénsia polítika maibé Baukau nunka fahe malu no reafirma unidade, nune’e nu’udár partidu opozisaun maibé nafatin kontribui ba pás no estabilidade iha Baukau.
“Realidade hatudu laiha munisípiu ida iha Timor di’akliu Baukau, tanba-ne’e momentu di’ak atu fó prioridade ba Baukau atubele implementa podér lokál, ” Abrão Oliveira hateten.
Abrão konsidera rezultadu avaliasaun kondisaun mínima ne’ebé aprezenta husi MAE la’ós reprezenta kondisaun jerál iha Baukau tanba rekomendasaun ne’ebé fó-sai nu’udár serbisu administrasaun iha-ne’ebé la korresponde ba situsaun jerál hanesan rekursu umanu no naturál ne’ebé presiza akumula sai konseitu estratéjiku ba dezenvolvimentu Baukau bainhira simu podér lokál.
Tuir nia, argumenta Munisípiu Baukau geografikamente iha potesialidade rasik no bele hamriik mesak la depende ba nasionál no munisípiu seluk.
“Se bele komesa ona inisia investimentu estratéjiku saida mak tau iha Baukau nune’e bele sustenta la depende ba munisípiu seluk,” Abrão rekomenda.
Nune’e mós, Diretora Asosiasaun Unidade Feto ba Dezenvolvimentu (AUFD), Bendita de Jesus Amaral, husu ba autoridade munisipál atu envolve parseiru dezenvolvementu lokál hodi fó hanoin no serbisu hamutuk hodi prepara ba podér lokál.
Munisípiu Baukau iha postu administrativu ualu no suku 62 iha-ne’ebé aleinde rekursu umanu ne’ebé preparadu ho totál populasaun hamutuk 134.878, iha mós poténsia rekursu naturál ne’ebé sai fatór determinte ba krexe ekonomia bainhira implementa podér lokál.
Pontensialidade ba rekursu naturál mak hanesan setór agrikultura iha kompostu natar iha área Postu Vemasse, Baukau Vila, Venilale, Laga, Baguia no Kelikai ho totál ektare 14.422 husi totál luan área 1528.21 km² iha-ne’ebé aleinde tetun, komunidade utiliza lian materna hamutuk neen hanesan Makasa’e, Uaima’a, Midiki, Kairui, Galolen no Naueti.
Enkuantu, parte toos Munisípiu Baukau koñesidu ho produsaun batar, fore-rai no ortikura ne’ebé utiliza rai hamutuk ektare 16.000 kompostu iha Baguia ektare 3.347, Baukau Vila ekatare 3.016, Laga 2.372, Kelikai 3.016, Vemasse 1.325 no Venilale hamutuk ekatare 2.902.
Aleinde ne’e, poténsia husi setór turismu Jeografiamente iha tasi ne’ebé koñesidu Uatabo’o ne’ebé lokaliza iha suku Buruma, postu Baukau Vila, Foho Matebian iha postu Kelikai inklui, turismu istóriku mak iha Goa 7 ne’ebé lokaliza iha Postu Venilale, abrigu rezisténsia hanesan fatin subar Saudozu Daitula ne’ebé lokaliza iha Uani-uma, Suku Kaibada no Kaixa Posta Fé iha Triloka, abrigu Taur Matan Ruak lokaliza iha Suku Uailili no seluk tan.
Turizmu relijiozu ne’ebé lokaliza iha foho Ariana, Suku Uatuhako, Postu Venilale, Koléjiu Dom Bosco Fatumaka, Suku Gariuai, Postu Baukau Vila.
Husi setór rikeza naturál, Munisípiu Baukau koñesidu ho bee barak liuliu iha Postu Baukau Vila no iha poténsia ba fatuk karkáriu hodi prodús simente ne’ebé antes ne’e atu halo produsaun husi setór privadu.
Entretantu, rezultadu avaliasaun kondisaun mínima ne’ebé fó-sai, Munisípiu Baukau hetan valór muito bom no rekomenda atu autoridade munisipál presiza hadi’a serbisu sira hanesan planeamentu no monitorizasaun, jestaun finanseira no aprovizionamentu, kontratasaun públika, monografia no demografia.
Aleinde ne’e, ekipa nasionál fó-sai observasaun atu iha iniísiu tinan-ne’e, Munisípiu Baukau tenke aprezenta planu orsamentu no aprovizionamentu atu hetan aprovasaun husi superiór tutelada, ezekusaun orsamentu tuir kategoria, planu asaun anuál, planu investimentu munisipál no planu aprovizionamentu hotu tenke públika iha portál munisipál.
Seluk, Diretór Serbisu Munisipál tenke submete relatóriu atividade mensál ba PAM, PAM tenke atribui orden ba Ajénsia Fiskalizasaun Munisipál, haforsa koordenasaun serbisu husi AMB to’o aldeia, presiza halakon egoista iha serbisu fatin no nesesita komunikasaun inklui koordenasaun di’ak.
Jornalista: Natalino Belo
Editór: Xisto Freitas da Piedade




