DILI, 20 Marsu 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha selebrasaun fulan Ramadhan no Idul Fitri 1 Stawal 1447 H ne’e, komunidade musulmanu hotu-hotu iha Timor-Leste tenke hasa’e orasaun hodi harii dame ba konstrusaun nasaun.
Xefe Governu ne’e hato’o kestaun ne’e, hafoin hamutuk ho entidade Governu no komunidade Musulmanu sira iha Timor-Leste selebra hamutuk loron Idul Fitri “1 Stawal 1447 H” iha edifísiu KBRI, Faról, sesta ne’e.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ohin loron Idul Fitri, nune’e lori Governu no povu tomak Timor-Leste nia naran hakarak harohan ba Maromak hodi tulun nafatin maluk Musulmanu sira-ne’ebé ohin selebra loron Idul fitri
“Entaun ita hotu harohan ba leten a’as ba, hodi tulun nafatin ita atu hakuak malu, hadomi malu atu dame bele hamriik iha Timor, nu’udar kondisaun ne’ebé di’ak atu uta bele dezenvolve ita-nia rain,” Xefe Governu ne’e apela ba ema hotu, hafoin jornalista sira entrevista iha edifísiu KBRI, Faról, ohin.
Nia dehan, ohin nia mai tanba hetan konvite husi Embaixadór Indonézia no mai tanba lakle’ur tan Embaixadór ne’e fila ona ba Indonézia hodi hala’o misaun diplomata foun iha Papua Nova Giné.

“Obrigadu Embaixadór no ba musulmanu hotu-hotu iha Timor tenke unidade tanba ita haree agora iha mundu akontese funu boot hanesan Amérika, Israel hasoru Iraun, nune’e ita sei iha krize ba aihan. Nune’e, ami haree daudaun ona oinsá mak bele aseguradu no labele estraga povu nia moris,” nia dehan.
Nunee’e, nia husu ba maluk Musulmanu tomak iha Timor ho respeita no hakuak boot atu ema hotu hamutuk ho hanoin ida de’it kria domin no dame, hodi lori rai ida-ne’e ba dalan loos.
Embaixadór Indonézia ba Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, hateten iha loron ksolok ida-ne’e, loron vitória nian ba Musulmanu sira, nune’e nia hato’o dezeja Feliz Idul Fitri 1447 Hijria ba sidadaun Musulmanu sira hotu liuliu hirak ne’ebé hela iha Timor-Leste.
“Ami hato’o ami-nia deskulpa sinseru ba sidadaun Indonézia tomak, no mós ba sidadaun Musulmanu Timor-Leste iha Dili no área sira-ne’ebé hale’u ba, tanba kondisaun iha fulan hirak liubá ladún di’ak. Durante loron 20-resin, konflitu mosu iha Médiu Oriente, no ida-ne’e sai kestaun ida-ne’ebé preokupa ita hotu,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia dehan, ba sidadaun Indonézia tomak iha Timor-Leste, tenke forte nafatin no hamutuk nafatin hodi hasoru dezafiu hotu-hotu, tenke buras hamutuk ho povu Timor-Leste, tanba mesak maun-alin, tanba hela iha rejiaun ida de’it, nune’e presiza ajuda malu.
“Ha’u mós fó hanoin ba empreza estatál no emprezáriu Indonézia sira iha ne’e atu fó atensaun ba komunidade Indonézia iha Timor-Leste, tanba oras ne’e daudaun númeru sidadaun Indonézia iha Timor-Leste rejista purvolta 10.000-resin. Maibé, tanba nia proximidade ho Indonézia, barak mak fila ona ba sira-nia uma,” nia dehan.
Iha biban ne’e, Ustadz Julio Muhammad, hato’o agradesimentui espesiál ba Embaixadór Indonézia no nia funsionáriu sira hotu, ne’ebé sempre konvida sira atu partisipa iha selebrasaun loron Idul Fitri, hein katak ida-ne’e hanesan kontribuisaun kiik ida bele halo ba bein komun.
“Klaru, ida-ne’e la’ós ba dala uluk mak kolaborasaun ida-ne’e akontese beibeik, hanesan iha selebrasaun Eid nia mós partisipa ona durante tinan lima. Maibé buat ida ne’ebé halo ami triste tebes mak despedida ho Embaixadór Indonézia. Maibé, ami hein katak nia bele kontinua fó buat neʼebé diʼak-liu iha ninia kna’ar foun iha fatin seluk, ami sei saudades duni nia, no hein katak, loron ruma ita bele vizita fali nia,” nia dehan.
Tuir Komunidade musulmanu iha Timor-Leste, Tari Lestari, informa katak nia hela iha Timor durante tinan rua ona no durante fulan Ramadhan ne’e nia sempre halo jejún no prosesu jejún ne’e difisíl tebes, tanba liuliu iha ne ambiente diferensa tebes tanba Timor barak liu relijiaun katólika.
“Entaun, ita toman ona iha ambiente ne’ebé ema barak mak halo jejún, maibé iha ne’e la’ós ema hotu mak halo jejún nune’e ita tenke esforsu liután atu halo jejún,” nia dehan.
Maske sidadaun musulmanu ladun barak iha Timor maibé sira sempre moris ho toleránsia ba relijiaun, entaun ida-ne’e mós kontribuisaun kiik ida ba dame no ligasaun amizade ne’ebé forte.
Entretantu, loron Idul Fitri hanesan loron festa boot ida-ne’ebé selebradu husi komunidade Musulmanu no markadór finál fulan lulik Ramadhan, ne’ebé komunidade Musulmanu sira fó an hodi halo jejún loron tomak husi antes loromatan sa’e to’o loromatan monu.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





