DILI, 17 Marsu 2026 (TATOLI)—Autoridade Portuárias Timor-Leste, Institutu Públiku (APORTIL, I.P.) lansa ona formasaun Basic Safety Training (BST) ba estudante no funsionáriu sira, hodi hasa’e kapasidade rekursu umanu iha setór marítima no apoiu jestaun poténsia nasionál tasi nian.
Programa formasaun ne’e hetan partisipasaun husi estudante Timor-Leste na’in-sia (9), inklui estudante feto na’in-rua (2) husi Akadémia Marítima Surabaya, Indonézia, no funsionáriu APORTIL na’in-16.
Iha abertura ne’e, Vogál II APORTIL, Júlio Saldanha Barreto, hateten treinamentu ne’e parte husi investimentu estratéjiku hodi hasa’e kapasidade rekursu umanu nasionál iha setór marítima.
“Se ita iha osan, tanba sa ita la investe iha ita nia povu rasik? Se ita la investe agora, ita sei depende nafatin ba ema seluk nia kapasidade iha future,” Vogál II APORTIL ne’e inform aba jornalista sira iha sentru CNEFP, Tibar.
Tanba ne’e, nia enkoraja partisipante sira atu aproveita oportunidade ne’e ho dixiplina no ho kompromisu.
Enkuantu, reprezentante Assesór SEFOPE, Ilídio Ximenes da Costa, hateten maske Timor-Leste iha pozisaun jeográfika estratéjiku no poténsia rekursu tasi boot, maibé sai dezáfiu boot mak limitasaun rekursu umanu ne’ebé iha abilidade iha área marítima.
“Dependénsia ba servisu malae no prátika sei menus, se Estadu tau prioridade ba investimentu iha dezenvolvimentu atu hasa’e kapasidade hodi jere rekursu ita-nia tasi rasik,” nia dehan.
Formasaun BST iha Sentru Treinamentu CNEFP Tibar ne’e hetan partisipasaun husi funsionáriu APORTIL na’in-neen (6) no estudante hosi Universidade Hang Tuah Surabaya, Indonézia, na’in-sia (9).
Ilídio esplika ba TATOLI liuhusi via online, katak formasaun ne’e sei hahú loron rua no kondisaun obrigatóriu ba estudante sira-ne’ebé hala’o estudu iha área marítima, antes sira ba kontiua estájiu tinan ida.
Aleinde formasaun ne’e mós objetivu atu hasa’e abilidade no koñesimentu funsionáriu APORTIL ne’ebé servisu iha ne’e.
“Ida-ne’e mós polítika Governu atu bele hetan rekursu umanu iha área marítima. SEFOPE konsidera formasaun ne’e importante, hodi hasa’e kapasidade ba jerasaun foun sira, antes sira ba servisu iha área peska hanesan iha Korea Súl no Japaun. Ne’ebé, ami iha ona planu kooperasaun ho UPM no komponente marina F-FDTL, atu servisu hamutuk ba asuntu ida-ne’e,” nia informa.
Inspektór Sentru Treinamentu Marítimu, Joanico Marcelo de Jesus, esplika, formasaun BST kondisaun obrigatóriu ba partisipante iha área nautika no téknika, antes sira ba pratika servisu iha ró
Nia dehan, durante loron rua nia laran, partisipante sira sei estudu matéria haat mak hanesan Elementary First Aid, Personal Safety and Social Responsibility (Seguransa Pesoál no Responsabilidade Sosiál), Fire Prevention and Fire Fighting (Prevensaun no Atu Hasai Ahi), no Personal Survival at Sea (Téknik bertahan hidup di laut).
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




