DILI, 25 Marsu 2026 (TATOLI) – Atu diversifika ekonomia Timor-Leste, Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL), prevee iha tinan ne’e millaun $300 hodi fó kréditu ba iha setór produtivu sira.
Prezidente Konsellu Administrasaun BNCTL, Januário da Gama, dehan kréditu ba setór produtivu ne’e parte ida atu kontribui ba iha divertifikasaun ekonómika no hakore husi dependénsia ba Fundu Mina-rai.
Iha tinan kotuk, banku konsentra de’it ba kréditu setór produtivu hodi aloka millaun $281,7, ne’ebé proposta sira tama ba kréditu ne’e nia ezekusaun atinje millaun $268 (55%) husi totál. “Iha 2026, ami haree katak tanba demanda hahú krexe, ami aloka to’o millaun $300 ba iha setór agrikultura, manufatura, konstruasaun ka kréditu ninian hanesan negósiu”, Januário da Gama dehan.
Ho alokasaun montante ne’e iha 2026, nia husu Governu nia apoiu atu divulga informasaun ba ema hotu hodi asesu ba fundu ne’ebé BNCTL tau ona no kontribui ba diversifikasaun no kapitalizasaun ekonomia nasaun ninian.
Estabelesimentu BNCTL tuir alterasaun Dekretu-Lei númeru 16/2019 BNCTL mai ho objetivu prinsipál rua mak atu apoiu Governu no Estadu hodi halo diversifikasaun no kapitalizasaun ba ekonomia rai-laran liuhusi produtu no servisu ne’ebé BNCTL fornese.
Objetivu seluk mak atu kontribui ba redusaun pobreza iha Timor-Leste no bele halo empoderamentu ba setór privadu sira ba iha diversifikasaun ekonómika ninian.
Banku halo kaptasaun fundu husi sosiedade ne’ebé iha osan no soe fali ba merkadu liuhusi espansaun kréditu atu diversifika, viabiliza, no kapitaliza ekonomia rai-laran. “Buat ne’ebé banku tenke halo mak estabelese ninia produtu no servisu ne’ebé a favór ba ita-nia setór privadu sira bele halo diversifikasaun ba ekonomia rai-laran”, dehan.
BNCTL mai ho ninia planu estratéjiku atu espande setór produtivu hanesan prioridade ida ba iha espansaun kréditu nian. “Tanba ita haree kompozisaun kréditu setór individuál mak sei domina, entaun bainhira ita ko’alia kona-ba espansaun kréditu individuál barak liu mak sei konsentra ba kréditu konsumu ninian”, nia salienta.
BNCTL nia funsaun mak atu empodera liuhusi nia finansiamentu ba setór privadu no bainhira setór privadu sira presiza apoiu finansiamentu husi banku la signifika katak tenke halo resposta imediata, maibé depende ba proposta ne’ebé tama.
“Tanba ami mós tenke halo kualifikasaun ba tipu proposta ne’ebé tama. Tanba BNCTL jere osan ne’ebé kapta husi públiku no soe fali ba merkadu. Ami tenke tetu nia eskala riksu hotu mak foin fó”, Januário hateten.
Atu labele dependénsia ba Fundu Petrolíferu, banku mai ho kompromisu oferese kréditu ba iha kategoria korporativu ho jurus mínimu liu 5% no másimu 7,5%.
Husi nivel médiu, jurus ba banku komersiál sira iha rai-laran, iha 2025, hatudu média ne’e to’o 10,4% mak BNCTL kontribui hatún ona ninia jurus ne’e husi 5% to’o 7,5%.
“Ha’u hanoin katak redusaun ba interese rate ne’ebé BNCTL halo tanba ami konxiente katak BNCTL hanesan estatál no banku úniku asionista maihusi Governu, entaun ninia papél mak tenke kontribui ba iha dezenvolvimentu ekonómiku husi eskala ida média, pekena to’o iha korporate ninian”, nia konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





