iklan

POLÍTIKA, SAÚDE

MS aprezenta preparasaun reuniaun OMS-SEARO ne’ebé Timor-Leste sai uma-na’in ba KM

MS aprezenta preparasaun reuniaun OMS-SEARO ne’ebé Timor-Leste sai uma-na’in ba KM

Ministra Saúde, Élia António de Araújo dos Reis Amaral. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 Abríl 2026 (TATOLI)—Ministra Saúde, Elia A. A. dos Reis Amaral, kuarta ne’e, iha reuniaun Konsellu Ministru, aprezenta preparasaun ba reuniaun Komité Rejionál Organizasaun Mundiál Saúde ba Rejiaun Sudeste Aziátiku (OMS-SEARO) ba da-79 ne’ebé Timor-Leste sei sai uma-na’in iha tinan 2026.

Timor-Leste nu’udar Estadu-Membru husi Organizasaun Mundiál Saúde dezde tinan 2002 no integra iha OMS-SEARO dezde tinan 2003, sai ona uma-na’in ba reuniaun Komité Rejionál ba da-69 iha tinan 2015.

Ministra Saúde, Elia Amaral, hateten ohin sira aprezenta proposta balun ba Primeiru-Ministru, atu haree ba preparasaun Timkr-Leste ne’ebé sei sai uma-na’in ba enkontru nivel altu setór saúde nian hanesan rejionál komité ba da-79.

“Reuniaun ne’e sei partisipa husi Estadu membru sira hanesan Ministru saúde sira husi Índia, Nepal, Bangladesh, Maldivas, Srilanka, Tailándia, Mianmar, Korea no mós Timor-Leste rasik,”  Ministra informa ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.

Enkontru ida-ne’e, nia hatutan, sei realiza durante loron rua ne’ebé sei hahú husi loron 07 to’o 09 fulan-Setembru 2026, tanba ne’e informasaun sei atualiza iha tempu tuir mai.

Enkuantu tuir perkursu ida-ne’e, Timor-Leste sei asume fila-fali papél nu’udar uma-na’in ba sorumutu nivel altu ida-ne’e, ne’ebé sei hala’o iha Dili.

Sorumutu ne’e, hetan partisipasaun husi Ministrus Saúde no responsável importante sira husi Estadu-Membru rejiaun ne’e nian, nu’udar espasu importante ida ba diálogu no koordenasaun kona-ba prioridade no polítika iha setór saúde, hodi kontribui ba reforsu kooperasaun rejionál no mós hadi’a sistema saúde no resposta ba dezafiu komún sira.

MS aprezenta unidade saúde ASEAN ba Konsellu Ministru 

Iha biban ne’e mós, Ministra Saúde, Elia Amaral halo aprezentasaun proposta kona-ba Unidade Saúde ASEAN. Unidade ida-ne’e ho objetivu atu asegura artikulasaun entre sistema saúde nasionál no mekanizmu kooperasaun ASEAN nian, nune’e mós koordenasaun interministeriál no partisipasaun nasionál iha estrutura rejionál sira saúde nian.

Entre asaun prinsipál sira, ko’alia liuliu mak reforsu kapasidade atu hatán ba emerjénsia saúde públika nian, ho kriasaun ekipa médika emerjénsia nian no sentru operasaun nasionál ida, nune’e mós fortalesimentu sistema vijilánsia no jestaun ba dadus.

MS aprezenta atividades husi Laboratóriu Saúde Públika no Saúde Alimentár

Proposta seluk tan mak ida kona-ba atividades husi Laboratóriu Saúde Públika no Saúde Alimentár husi Institutu Nasionál Saúde Timor-Leste, ne’ebé destaka kona-ba kontrolu kualidade bee, ai-han no bebidas.

Laboratóriu hala’o rekolla no análize ba amostra, asaun monitorizasaun no resposta ba surtu saúde públika, iha artikulasaun ho entidade nasionál no parseiru sira.

Salienta mós presiza hametin koordenasaun institusionál no evita duplikasaun funsaun, ho intensaun atu hametin kapasidade nasionál ba kontrolu sanitáriu no protesaun ba saúde públika.

KM aprova valór taxa ba ezame laboratóriu iha ISNS

Ikus liu Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Elia A. A. dos Reis Amaral, ne’ebé aprova valór taxas ne’ebé sei kobra hodi halo ezame laboratóriu ne’ebé hala’o iha laboratóriu instituisaun Servisu Nasionál Saúde nian.

Bazeia ba dokumentu ne’ebé Agência Tatoli asesu iha portál Governu define katak objetivu prinsipál husi Dekretu-Lei ida-ne’e atu atualiza rejime kobransa ba ezame laboratoriál, ne’ebé ninia valór atuál la hetan revizaun durante tinan 15 liubá, nomós atu estabelese baze jurídika ida ne’ebé klaru ba aplikasaun taxa sira-ne’e.

Revizaun ne’e tuir evolusaun sistema nian, ne’ebé mak sai husi tipu ezame 38-resin ba liu 150 ne’ebé mak disponivel daudaun.

Entre medida prinsipál sira-ne’ebé aprova ona, determina katak taxa ne’e aplika de’it ba utilizadór sira-ne’ebé la hetan benefísiu husi kuidadu iha Servisu Nasional Saúde ka ne’ebé enkamiña husi unidade privada sira.

Diploma ne’e estabelese mós katak valór sira-ne’ebé kobra tenke konsidera kustu reál, diretu no indiretu husi servisu sira ne’ebé presta, nomós define regra kobransa nian, inklui pagamentu integrál (tomak) molok hala’o ezame no entrega rezultadu bainhira iha prova pagamentu.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!