DILI, 23 Abríl 2026 (TATOLI)—Eskritór Livru “Udan-Rahun”, Pe. Heri Soares, SVD, hateten iha selebrasaun World Book Day ka Loron Mundiál Livru tenke kria kompetisaun hakerek ba foinsa’e sira, atu nune’e bele fasilita sira atu bele esplora sira-nia an bele sai ema-ne’ebé matenek lee no hakerek.
Notísia Relevante: “World Book Day” hamoris fali kultura “lee” no “hakerek”
“Nafatin hadomi mundu lee, tanba bainhira ó lee barak ó sei hatene barak. Bainhira ó lee barak ó-nia liras mós naruk ba bebeik. Iha ne’ebé ó labele hatene kona-ba mundu ida, maibé liuhusi lee ó bele ko’alia kona-ba mundu ida no mundu seluk. Katak, só ho lee de’it mak ó bele kapasita ó-nia an,” Eskritór Pe. Heri Soares, SVD, hateten ba Agência TATOLI relasiona ho World Book Day ne’ebé mundu selebra iha kada 23 Abríl, liuhusi WhatsApp, kuarta (21 Abríl 2026) ne’e.
Tuir UNESCO, antes ne’e, selebrasaun Loron Mundiál Livru nian ne’ebé selebra iha loron 23 Abril iha istória importante ida. Loron 23 Abril hili atu marka ba loron mate eskritór sira-ne’ebé famozu, inklui William Shakespeare, Miguel de Cervantes, no Inca Garcilaso de la Vega.
Istória Loron Mundi’al Livru nian hahú husi eskritór ida husi España. Vicente Clavel Andrés, ne’ebé hakarak fó onra ba Miguel de Cervantes, autor livru Don Quixote.
Iha tempu uluk, selebrasaun Loron MUbndiál Livru hala’o iha loron 7 Outubru, foti husi Eskritór Miguel de Cervantes nia loron moris, maibé iha tinan 1930 muda ba loron 23 Abril.
Tan ne’e mak UNESCO adota loron 23 Abril hanesan Loron Mundiál Livru nian dezde tinan 1995. Kada tinan, UNESCO hili sidade ida entre sidade wa’in iha mundu atu sai Kapitál ba Livru Mundiál. Sidade sira ne’ebé hili sei promove livru no lee ba ema hotu-hotu, husi grupu idade hotu no komunidade hotu.

Atu hatene kle’an liutan kona-ba oinsá atu promove kultura hakerek no lee iha selebrasaun Loron Mundiál Livru ne’e, Jornalista Agência TATOLI, Cancio Ximenes, hala’o entrevista eskluziva ho Eskritór Livru “Udan-Rahun”, Pe. Heri Soares, SVD, , hanesan tuir mai ne’e;
TATOLI: Nu’udár eskritór ida, oinsá ita-boot nia pontu de vista kona-ba Loron Mundiál livru ka World Book Day ne’e?
HERI SOARES: Nu’udar eskritor foun hakarak fó hanoin ida ba ita hotu kona-ba Loron Mundiál livru nian ne’e, ita tenke hamutuk kria atividade sira literasia nian. Presiza halo barak atividade ne’e, atu nuene’e bele kapasita foinsa’e sira hodi bele rekoñese sira-nia an no bele alkansa hodi fó an ba lee no hakerek.
TATOLI: Tuir ita-boot, oinsá mak bele promove kultura lee no hakerek iha selebarsaun Loron Mundiál Livru ne’e?
HERI SOARES: Atu promove kultura lee no hakerek ho di’ak iha Loron Mundial Livru ne’e, ita tenke kria semináriu sira kona-ba literasia nomós loke kompetisaun hakerek sira, atu nune’e bele fasilita foinsa’e sira hodi bele esplora mós sira-nia an hodi bele lee no hakerek.
TATOLI: Loron Mundiál Livru ne’e mós sai hanesan loron mundiál ba direitu autór (eskritór) sira, oinsá mak bele sees husi plagiarizmu iha era dijitál ne’e liuliu liga ba Artificial Intelligence ka kecerdasan buatan ne’e?
HERI SOARES: Loron Mundial Livru sai hanesan loron importante ba autór no eskritór sira atu bele moos halo reflesaun no evaluasaun ba ida-idak nia an, atu oinsá autór ida iha direitu. Ita hatene katak ohin loron mosu plagiarizmu bara-barak, tanba autór ka eskritór rasik seidauk bele sai independente ho nia an rasik.
TATOLI: Atu independente ne’e tenke hatoman an ho lee no hakerek livru. Se nune’e, livru dahuluk ida-ne’ebé maki ta-boot lee no halo ita-boot nia laran monu atu lee livru?
HERO SOARES: Livru dahuluk ne’ebe halo ha’u-nia laran monu ba lee mak livru ho títilu Sejarah Ringkas Filsafat Barat.
TATOLI: Signifika Ita-boot gosta de’it mak lee livru filozofia ka lee mós polítka, literatura hanesan novela? Tanbasá mak gosta lee livru sira-ne’e?
HERI SOARES: Ha’u gosta lee livru sira husi ideia Filozofia, politika, novela, poezia sira tanba husi livru hirak ne’e bele fo inspirasaun barak mai ha’u hodi bele haree realidade moris ho versaun oioin.
TATOLI: Se nune’e, babain utiliza tempu atu lee ne’e pelumenus lee to’o oras hira?
HERRI SOARES: Kona-ba gasta tempu hodi lee livru baibain loron ida bele lee livruida to’o oras ida, dalaruma to’o oras rua no barak liu ne’e dalaruma bele to’o oras tolu.
TATOLI: Ikus-ikus ne’e, ita-boot lee livru sira kona-ba saida?
HERI SOARES: Lee tuir tempu no sani ho tempu. IKus-ikus ne’e ha’u lee livru kona ba topiku sira-ne’ebe mak ha’u sente interesente tebe-tebes bazeia ba sosiedade nia preokupasaun.
TATOLI: Bele dehan kutu buku mós, maibé iha atividade lee ne’e ita-boot kustume ketak ida antes no bainhira atu lee livru ida?
HERI SOARES: Konstume ida-ne’ebé mak bele fó inspirasaun atu lee beibeik mak hemu kafé no fuma sigaru.
TATOLI: Kafé kopu ida no sigaru lolon ida hanesan fonte isnpiraaun ida bainhira atu hala’o atividade lee. Se nune’e, livru ida-ne’ebé mak bele muda ita-boot nia pontu de vista kona-ba MORIS? Tanbasá?
HERI SOARES: Livru ida-ne’ebe muda ha’u-nia ppntu de vista kona-ba moris mak livru ho titulu Doa Sang Katak, ninia autór mak Anthony de Mello, SJ. Tanba iha livru ne’e nia laran ko’alia kona-ba istória husi nasaun oioin, no ha’u bele deskobre buat foun ruma hodi hala’o moris ne’ebé iha relasaun ho Maromak no maun-alin sira.
TATOLI: Eskritór ida-ne’ebé mak fó inspirasun ba ita-boot mout iha atividade lee no hakerek? Tanbasá?
HERI SOARES: Eskritór Internasionál ida-ne’ebé inspira ha’u mak eskritór Paulo Coelho, tanba ninia novela sira hotu mesak inspirativu. Bainhira ita lee, ita bele muda ita-[-nia moris.
TATOLI: Se ita-boot hasoru direta ita-boot nia eskritór favoritu, sá pergunta mak ita-boot sei hato’o ba nia?
HERRI SOARES: Ha’u mak hasoru ha’u-nia eskritor favoritu, perguntas ne’ebé ha’u sei husu ba nia mak tanbasá ita-bo’ot iha hanoin ida hodi hamout an iha mundu hakerek? No, oinsa mak ita bele hakerek ho di’ak hodi inspira ema seluk (hotu) hodi hakarak no lee livru sira-ne’ebé ita-boot hakerek?
TATOLI: Tuir ita-boot nia haree, dalan di’ak-liu oinsá mak bele hamoris foinsa’e sira-nia TOMAN ka KULTURA atu lee?
HERI SOARES: Tuir ha’u-nia observasaun, dalan ne’ebe di’ak hodi hamoris kultura lee ba foinsa’e sira mak foinsa’e ida-idak tenke brani hodi koko atu lee, lee no lee beibeik.
TATOLI: Oinsá ita-boot nia pontu de vista kona-ba dezenvolvimentu livru iha era dijitál (serba instan) ne’e?
HERI SOARES: Ha’u-nia pontu de vista kona-ba dezenvolvimentu livru iha era dijitál ne’e maioria ita hakarak asesu livru husi mídia online sira no ita la hakarak atu hasai netik doit-metan ka osan ruma hodi sosa livru. Razaun ida-ne’e mós sai fator negativu ida-ne’ebe halo ema barak la fokus hudi fó an atu lee livru. Se la lee livru oinsá mak bele hakerek no oinsá mak bele hakerek livru ida se kultura lee laiha.
TATOLI: OInsá ita-boot nia haree kona-ba literasia iha Timor-Leste?
HERI SOARES: Literasia iha Timor-Leste ita bele dehan seidauk 100%, tanba ita seidauk iha kultura ne’ebé mak lee barak no hakerek barak. Tanba ne’e, ita presiza servisu hamutuk husi parte hotu liuliu ministériu kompetente atu oinsá kria kondisaun ida di’ak, atu foinsa’e sira iha hanoin hodi hamout an aan iha mundu lee no hakerek.
TATOLI: Oinsá ita-boot nia haree kona-ba futuru mundu literasia iha era dijitál ne’e?
HERI SOARES: Ha’u-nia haree kona-ba futuru mundu literasia iha era dijital, karik ohin ita la hanoin prepara kondisaun ida mak kondusivu, futuru mós sei la oferese literasia ida mak di’ak no kualidade.
TATOLI: Atu taka, nj’udár eskritór, bele husik hela mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta lee livru?
HERI SOARES: Mensajen ne’ebé hakarak dedika ba belun sira-ne’ebé mak gosta lee mak ne’e; nafatin hadomi mundu lee, tanba bainhira ó lee barak ó sei hatene barak. Bainhira ó lee barak ó-nia liras mós naruk ba beibeik. Iha ne’ebé ó labele hatene kona-ba mundu ida, maibé liuhusi lee ó bele ko’alia kona-ba mundu ida no mundu seluk.
Katak, só ho lee de’it mak ó bele kapasita ó-nia an. “Kabun presiza ai-han ne’ebé ho vitamina no nutrisaun ne’ebé di’ak, kakutak mós presiza ai-han ne’ebé ho vitama no nutrisaun ne’ebé di’ak”. Laiha tan dalan seluk. Dalan mak lee, lee, lee no lee beibeik ba beibeik.
TATOLI: Mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta hakerek livru?
HERI SOARES: Ba belun sira-ne’ebé mak gosta hakerek, nafatin hakerek tanba hakerek ne’e hamoris, hakerek ne’e inspira, no hakerek ne’e transforma.
TATOLI: Iha rekomendasaun no mensajen ba Governu Timor-Leste atu dezenvolve kultura lee no kultura hakerek iha Timor-Leste?
HERI SOARES: Hanesan rekomendesaun ba Governu Timor-Leste hodi dezenvolve kultura lee no hakerek mak Estadu tenke rekoñese eskritór sira liuhusi fó apresiasaun. No, kria instituisaun ida-ne’ebe mak kaer rasik husi Gorvernu hodi bele halibur eskritór timoroan sira atu bele fasilita sira di’ak liután ho peskiza sientífiku sira, ho nune’e eskritór sira bele transforma an ho lalais.
Hanesan mensajen ba Governu Timor-Leste; realidade Timor Leste rai ida mak kiik maibe riku ho istória sira. Tanba ne’e, husu Governu atu bele servisu hamutuk ho eskritórr timoroan sira hodi bele haklean ka aprofunda liután istória sira ho lee no hakerek.
Biografia
Naran Kompletu Heriberto Soares Pedro, moris iha Remexio, Hau-toho, 05 Dezembru 1990. Oan husi inan-aman Pedro Taek Mauk no Joana Soares ne’ebé hela no mai husi Munisípiu Aileu.
Edukasaun Formál
Nia hahú eskola iha Ensinu Báziku (SD) iha Eskola Primaria Númeru 06 Hau-Toho iha tinan 1996-2003, Eskola Pre-Sekundária Númeru 01 Remexio-Aileu iha tinan 2003-2006 no Eskola Sekundária Numeru 01 Lau-lara, Aileu, iha tinan 2006-2009.
Tama Semináriu
Hafoin akaba nia estudu iha Eskola Sekundária Numeru 01 Lau-lara, Aileu, iha tinan 2006-2009, nia tama Pre-postulantadu SVD iha Batugade, Maliana 2009-2010 (Hanesan Angkatan I), Postulantadu ka Seminariu KPA Santo Paulus Carmel Mataloko, Golewa-Ngada 2010-2011.
Tama Noviciado Santo Yosep Nenuk, Atambua-Timor 2011-2013 no iha loron 25 Jullu 2021 simu Votus Perpetua hosi Reverendísimu Pe. Romeo Fajardo, SVD iha Kapela do Spirito Santo Seminary Mayor Tagaytay City, Philippines
Iha 28 Agostu 2021, simu Ordenasaun Diakonál hosi Reverendísimu Excelentísimu Bispu Emeritu Puerto Prinzesa Palawan, Philippines Don Pedro Arigo, D.D iha Kapela do Spirito Santo Seminary Mayor Tagaytay City, Philippines
Iha 05 Marsu 2022, nia simu ordenasaun Saserdotál husi Reverendísimu Excelentísimu Don Reynaldo G. Evangelista, D.D. Bispo da Diocese de Imus, iha Kapela do Spirito Santo Seminari Mayor Tagaytay City, Philippines.
Universidade ka Institutu
Atu sai nai-lulik, nia hatutan nia estudu iha Sekolah Tinggi Filsafat Katolik (STFK) Ledalero 2013-2017 (Strata 1 Filozofia), Divine Word School of Theology iha Tagaytay Philipines 2018-2020 (AB Theology), Divine Word School of Theology Iha Tagaytay Philippines 2020-2022 (MA Theology).
Daudaun ne’e, sai Pároku iha Parokia Nossa Senhora do Rosário de Fátima Uatolari-Darabai no daudaun ne’e hela iha Uatolari-Viqueque.
Notísia Relevante: World Book Day: Livru mak naroman kiik ida halo mudansa ba ema-nia moris
Jornalista : Cancio Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora





