iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MKI monitoriza empreza 47 ne’ebé sai benefisiária ba Kréditu Saudavel

MKI monitoriza empreza 47 ne’ebé sai benefisiária ba Kréditu Saudavel

Diretór Nasionál Dezenvolvimentu Kooperativa Finanseira husi MKI, Reinaldo Borges, Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz

DILI, 04 Maiu 2026 (TATOLI) – Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI), liuhusi Diresaun Nasionál Apoiu Dezenvolvimentu Mikro, Pekena, no Média Empreza halo ona monitorizasaun, iha fulan-Marsu, bá empreza 47 ne’ebé sai benefisiáriu husi Programa Kréditu Saudavel.

Diretór Nasionál Apoiu Dezenvolvimentu Mikro, Pekena, no Média Empreza, Reinaldo Borges, hateten monitorizasaun ne’e hahú ona iha parte leste, no agora kontinua bá oeste no rai-klaran. Rezultadu husi monitorizasaun ne’e sei aprezenta dala ida de’it.

“Objetivu halo monitorizasaun ne’e atu hatene kondisaun no progresu empreza sira iha terrenu, no hakarak hatene empreza 47 ne’e hira mak selu ona kréditu, hira mak seidauk. Tanba osan ne’ebé sira halo kréditu iha banku ne’e rihun $750-resin”, Reinaldo Borges hateten ba Tatoli iha nia Mandarin, Dili.

Nia esplika katak programa ne’e impelementa iha 2021 to’o 2023 ho naran Kréditu Suave, maibé mai iha Governu ida-ne’e muda naran ba Kréditu Saudavel.

Tuir dirijente, monitorizasaun ne’e importatente tebes tanba prosesu ida-ne’e bele hatene progresu implementasaun programa. Governu mós muda ona Dekretu-Lei atu adapta Programa Kréditu Suave ba Kréditu Saudavel.

Ministériu realiza ona konsulta públika ho instituisaun relevante sira, inklui Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste, hodi haree vantaje husi programa ida-ne’e. Rezultadu hatudu katak programa ne’e pozitivu no ajuda dezenvolvimentu mikro, pekena, no média empreza, kontribui ba ekomomia nasionál.

Lembra katak, Programa Kréditu Suave (agora Saudavel) ne’e introdús husi Governu anteriór. Husi implementasaun, iha 2021, ministériu simu proposta hamutuk 77, iha 2022 mós proposta 77 no 2023 iha proposta 41, ho totál proposta hamutuk 189. Husi totál ne’e, proposta 103 hetan aprovasaun liuhusi prosesu verifikasaun no avaliasaun, no rekomeda ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés).

Iha finál, BNCTL aprova empreza 47 atu asesu ba kréditu, enkuantu proposta 12 rejeitadu no 44 sei pendente.

Empreza 47 ne’ebé aprovadu hala’o atividade ekonómika iha setór indústria 21, agrikultura 14, turizmu sia no komérsiu tolu. Distribuisaun tuir munisípiu inklui Aileu rua, Ainaru ida, Ataúru ida, Baukau tolu, Bobonaru neen, Kovalima rua, Dili 26, Ermera ida, Lautein ida, Likisá tolu, Vikeke ida. Manatutu no Manufahi mak seidauk iha benefisiáriu ba programa ne’e.

Antes ne’e, Konsellu Ministru autoriza transferénsia millaun $50 husi konta Tezouru ba konta BNCTL, bazei ba kontratu depózitu atu implementa ba Kréditu Suave/Saudavel.

Liña kréditu ne’e ho objetivu atu fasilita asesu empreza sira ba finansiamentu ho taxa juru ne’ebé ki’ik, hodi hadi’a kapasidade negósiu iha merkadu nasionál. Fundu ne’e inklui ona iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022.

Liuhosi programa ne’e, benefisiáriu bele asesu kréditu entre USD 1.000 to’o USD 25.000 ho taxa juru 3% kada tinan.

Atu sai benefisiáriu, empreza tenke rejistadu iha Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Instututu Públiku (SERVE, I.P) no tenke iha planu negósiu, iha kartaun eleitorál, billete identidade no seluk tan.

Komisaun responsavel ba avaliasaun no verifikasaun programa ne’e kompostu husi MTKI, BNCTL, Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés) no Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE).

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!