DILI, 05 Maiu 2026 (TATOLI)—Sekretária Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hala’o enkontru ho Empreza Mr. Apples ne’ebé akompañadu husi Embaixadór Nova Zelándia ba Timor-Leste, Helen Tuna, hodi diskute kona-ba preparasaun atu halo rekrutamentu ba kandidatu traballadór timoroan na’in-30 hodi ba servisu iha Nova Zelándia.
Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Rogério Araújo Mendonça, hateten ohin loron sira halo enkontru ho empregadór ne’ebé famozu iha Nova Zelándia ne’ebé kontinuasaun husi kooperasaun ne’ebé estabelese ona iha tinan kotuk, no sira iha kompromisu atu kria empregu ba timoroan sira-ne’ebé iha interrese servisu iha área ortikultura ho durasaun fulan hitu (7) to’o fulan sia (9).
“Prosesu rekrutamentu ba pilotu dahuluk sei hahú iha semana ne’e, husi kandidatu selesionadu na’in-30 ne’e ami sei rekruta kandidatu na’in 500 hodi tuir kompete liuhusi teste sira-ne’ebé prepara ona,” Sekretáriu Estadu ne’e informa ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Kaikoli, ohin.
Governante ne’e dehan, kandidatu sira-ne’e latau prioridade ba mane de’it maibé ne’e selesaun einjerál, signifika feto no mane iha oportunidade kompete hotu, maibé to’o teste mak determina sé mak pasa no sé mak la pasa.
Aleinde ne’e, nie dehan, prosesu rekrutamentu ka teste sei halo diretamente husi empregadór no SEFOPE fasilita dadus de’it.

halo rekrtutamentu ba kandidatu Timoroan nain 50 hodi ba servisu iha Nova Zelândia. sorumutu nee halo iha salaun SEFOPE kaikoli Dili, 5/05/2026 .Foto TATOLI/Antonio Daciparu
“Maske kandidatu sira ba servisu ho durasaun tempu badak, maibé ba futuru bele prolonga tan sira-nia kontratu no aumenta númeru traballadór hanesan mós kooperasaun servisu laborál ho Austrália,” nia hatutan.
Empregadór Mr. Apples, Gary Jones, hateten kritéria ba prosesu rekrutamentu ne’e sira sei haree ba saúde (kondisaun fíziku), onestidade, iha komunikasaun ne’ebé di’ak, respeita kultura Nova Zelándia no hatene lian inglés.
“Ida-ne’e mak ami-nia kompromisu atu ajuda Timor. Eleva sira-nia rekursu umanu no kontribui kreximentu ekonomia ba Nova Zelándia inklui Timor-Leste,” empregadór ne’e informa.
Ba futuru, nia komprometidu atu kontinua halo hasa’e númeru traballadór ba joven timoroan sira, maske ida-ne’e foin programa pilotu dahuluk maibé nia hakarak emprega tan traballadór hodi servisu hamutuk ho traballadór husi nasaun seluk hanesan Tonga, Fizi, illa Salomon, Papua Nova Giné no seluk tan.
Tanba ne’e, nia husu ba públiku liuliu timoroan sira-ne’ebé iha interrese hakarak servisu iha Nova Zelándia, prepara-an ba, atu nune’e bele kompete iha oportunidade tuir mai.
Tanba, iha future, ami sei kontinua halo rekrutamentu ba traballadós timoroan sira,” nia dehan.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




