DILI, 01 Juñu 2026 (TATOLI) – Deputada Bankada CNRT, Cedelízia Faria dos Santos, kongratula labarik sira iha mundu no Timor-Leste ne’ebé ohin selebra Loron Internasionál ba Labarik.
“Ha’u mós hakarak fó parabéns ba labarik sira iha mundu no Timor-Leste ne’ebé ohin dia 01 Juñu selebra Loron Internasionál ba Labarik sira, espesialmente ba estudante, ba ita-nia oan sira futuru nasaun ne’e nian. Viva labarik Timor-Leste”, Deputada Cideliza Faria hato’o mensajen ne’e iha debate Orsamentu Retifikativu, iha Parlamentu Nasionál.
Loron 01 Juñu nu’udar data ida-ne’ebé mundu tomak selebra Loron Internasionál ba Labarik, ho objetivu atu promove direitu no bem-estar ba labarik sira.
Relasiona ho loron ne’e, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus, mós husu pesoál Ministériu Edukasaun atu serbisu ho responsabilidade hodi garante kualidade edukasaun ba alunu sira.
“Ba dirijente no funsionáriu sira hotu atu mantein disiplina iha ita-boot sira-nia serbisu fatin no momentu sira-ne’ebé serbisu hamutuk ho ema seluk iha eskola sira”, ministra dehan.
Nia apela atu apoia estudante sira iha literasia no numerasia, tanba responsabilidade ministériu nian mak garante estudante ho kualidade iha Timor-Leste.
Vise-Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, hateten Loron Mundiál ba Labarik importante tanba labarik sira mak prinsipál ba futuru nasaun nian. “Ita tenke tau-matan no garante katak labarik sira bá eskola, asesu ba saúde, no ita mós iha lei protesaun ba labarik no joven iha perigu. Lei protesaun ne’e garante katak labarik sira labele hasoru violénsia”, nia dehan.
Aleinde ne’e, Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) mós harii tiha ona liña solidária ne’ebé ho númeru 116 no nia objetivu mak kuandu labarik sira hetan problema bele kontaktu ba liña ne’e.
“Ita mós serbisu hamutuk ho UNICEF hodi garante katak ita tenke proteje sira. Governu mós apoia Bolsa da Mãe Kondisionál. Ida-ne’e garante katak labarik sira bele bá eskola. Atu proteje liután labarik, MSSI iha semana dahuluk Jullu sei lansa programa Bolsa da Mãe Kondisionál. Ida-ne’e foka ba inan isin-rua no labarik hahú husi tinan zero to’o tolu”, informa.
Tuir nia, programa ne’e projetu pilotu ne’ebé foku ba munisípiu rua, Ermera, Kovalima no rai-ketan Oekusi. “Bainhira la’o di’ak, tinan tuirmai implementa tan ba munisípiu seluk. Daudaun ita mós la’o hela atividade rejista sosiál hodi hatene ema vulneravel liu”, salienta.
Kona-ba labarik sira ne’ebé kontinua fa’an iha dalan ninin, nia dehan Governu haree, maibé mós tenke apoia husi inan-aman, no labele haruka labarik sira fa’an iha dalan.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




