iklan

HEADLINE, MUNISÍPIU, VIKEKE

Ekipa MKI solisita komunidade labele kestiona Xinés halo negósiu iha Vikeke

Ekipa MKI solisita komunidade labele kestiona Xinés halo negósiu iha Vikeke

Ekipa MKI introdús Dekretu-Lei Komérsiu ba negosiante sira iha Vikeke. Imajen TATOLI/Vitorino Lopes da Costa

VIKEKE, 16 Jullu 2026 (TATOLI)—Koordenadór Apoia Jurídika Ministériu Komersiu no Indústria (MKI), Gregório da Silva, husu komunidade (negosiante sira) Vikeke  labele kestiona Xinés sira-ne’ebé atu bá halo negósiu iha Vikeke.

“Ha’u fó-hanoin ba komunidade Vikeke katak agora bá-oin  ita labele kestiona ita-nia maluk Xinés sira-ne’ebé mai halo negósiu iha ita-nia rai, maibé ita tenke prontu hodi kompete ho sira iha área indústria, negósiu tanba ita agora sai ona membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN-sigla ingleza) no membru Komérsiu Munidál, entaun  hakarak ka lakohi ita tenke  prontu hodi kompete ho nasaun sira seluk,” Gregório da Silva hateten ba TATOLI iha Salaun Servisu Edukasaun Munisípiu Vikeke, Kinta ne’e, bainhira sosializa Dekretu-Lei Komérsiu nian ba empreza lokál  no komunidade negosiante sira.

Nia esplika razaun Xinés no ema estranjeiru husi nasaun sira seluk livre halo negósiu iha Timor tanba bazeia ba Dekretu-Lei rua hanesan  Dekretu-Lei Nú. 01/2026, 25 Marsu,  kona-ba konkorénsia (kompetisaun) no Dekretu-Lei Nú. 10/2024, 13 Fevereiru, kona-ba defeza komersiál.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Vikeke, Francisco C. S de G. Soares, husu negosiante no emprezáriu sira iha Munisípiu Vikeke tenke aproveita partisipa másima ba sosializasaun Dekretu Lei Komérsiu ne’e atubele hatene tanba lei sira-ne’e mak sei implementa iha nasaun ne’e.

“Ha’u hanoin asuntu sosializasaun dekretu-lei rua ne’ebé MKI oferese ne’e sai importante ba ita tanba agora ita mós prepara an hela ba desentralizasaun no poder lokál, entaun aban bainrua ita mós sei hola-parte iha dekretu lei sira-ne’e hodi implementa iha Vikeke. Nune’e, ita presiza prepara ita-nia negosiante sira hodi prontu kompete ho nasaun seluk tanba ita envolve ona iha ASEAN no Organizasaun Komérsiu Mundiál entaun ita sei hasoru kompetisaun merkadu ne’ebé aas,” Francisco esplika.

Dekretu-Lei Nú. 01/2026,  25   Marsu, regula área tolu (3) tuirmai ne’e:

  1. Regula Pratika sira: Lei ne’e bandu akordu sira-ne’ebé kontra konkorénsia (ezemplu: empreza boot sira halo konspirasaun hodi kombina folin sasán nian).
  2. Kontrola Konsentrasaun: Lei ne’e mós kontrola kompañia sira-ne’ebé hakarak fahe malu, tau hamutuk (fuzon), ka sosa malu, nune’e labele mosu monopóliu iha merkadu.
  3. Protesaun ba Konsumidor: Ho lei ne’e, bainhira empreza sira la halo kompetisaun livre, konsumidór mak sai vítima (folin sai karun no kualidade menus). Lei ajuda defende povu nia kbiit sosa.

Buat sira ne’ebé bandu:

  1. Asosiasaun Empreza Ne’ebé La Justu: Kompañia oioin labele hamutuk hodi hamenus folin de’it atu oho kompañia ki’ik sira (pratika ne’e bolu dumping), ka kombina atu hasa’e folin sasán nian.
  2. Abuzu Pozisaun Dominante: Kompañia boot tebes ida labele uza ninia podér iha merkadu hodi estraga kompañia seluk.

Enkuantu, Dekretu-Lei Nú. 10/2024, regula pontu importante sira mak hanesan:

  1. Mekanizmu Defeza: Lei ne’e kria sistema hodi kontrola no foti medida hasoru importasaun ne’ebé estraga merkadu lokál.
  2. Apoia Produtór Lokál: Objetivu prinsipál mak atu asegura konkorénsia ne’ebé justa (fair play) entre produtu rai-li’ur no produtu lokál iha Timor-Leste.

Partisipa iha sosializasaun ne’e kompostu husi autór ekonómiku, emprezáriu, kooperativa, loja, indústria sira, restorante, negosiante doméstika no estranjeiru sira, autoridade lokál, diretór munisipál, xefe departamentu sira no komunidade.

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!