Top

Prezidente Ramos-Horta lansa livru “Cinquenta Anos de Independência”

Prezidente Republika, Jose Ramos-Horta hamutuk ho Reitór UNTL, Prof. Joviano António da Costa lansa livru "50 Anos de Independência; Um Reflexão Nacional sobre a trajetória de Timor-Leste, Recordando o Passado e Projetando ha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, segunda (10/08/2026). Imajén TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 10 Agostu 2026 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, segunda ne’e, lansa livru ho títulu “Prezidente Ramos-Horta lansa livru “Cinquenta Anos de Independência” ne’ebé hakerek husi dosente sira husi Universidade Nacionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili.

Livru ho pájina 407 ne’ebé produs iha Airlangga University Press no ho dalen portugés ne’e, hakerek hosi dosente Aurélio Sérgio Cristøvão Guterres, Amândio de Araújo Sarmento, Ivo Mateus Conçalves da Cruz Fernandes, Janio Tilman no José António Lourenço da Costa,

“Parabéns ba autór sira-ne’ebé mak hakerek livru ne’e. Kuaze sira na’in-lima mak hakerek. Ida-ne’e kontribuisaun importante ida ba ita-nia istória tinan 50 independénsia,” Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten ba jornalista sira hafoin hala’o lansamentu ba livru refere.

Nia esplika, livru ho nia subtítulu mak “Uma Reflexão Nacional Sobre a Trajetória de Timor-Leste: Recordando do Passado e Projetando o Futuro” ne’e importante ba juventude Timor-Leste atu lee no aprende.

“Livru sira hanesan ne’e importante tebes ba ita-nia joven sira atu lee no estuda. Ida-ne’e hola mós parte ba formasaun lideransa, Lideransa ita aprende husi istória. Livru ne’e lori ita atu lembra istória pasadu sira,” nia dehan.

Xefe Estadu ne’e subliña katak livru ne’e hakerek husi akadémiku sira tanba ne’e hakerek ho rigór sientífiku no ho responsabilidade.

“Livru ne’e kobre buat hotu. La’ós de’it ba diplomasia maibé barak liu mak kona-ba estruturasaun Estadu,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Autór na’in-lima, Aurélio Sérgio Cristóvão Guterres, hateten katak motivasaun hakerek livru ne’e tanba Timor-Leste foin selebra tinan 50 independénsia ne’ebé kobre ba aspeitu hotu.

“Ámbitu selebrasaun tinan 50 independénsia, ita buka atu haree prosesu ne’e tomak husi aspeitu hotu. Husi ekonomia, istória, polítika, diplomasia, liuliu juventude, husi prosesu rezisténsia mai to’o ohin loron,” nia hateten.

Nia haktuir tan katak ekipa hakerek-na’insira hakerek livru ne’e bazeia ba  halo entrevista ho lideransa nasionál sira iha Timor-Leste.

“Livru ne’e ita kuaze halo entrevista ho ita-nia lideransa nasionál sira hotu. Halo reflesaun ida no haree husi tinan 50 ne’e saida mak ita alkansa no dezafiu saida mak ita hasoru,” nia dehan.

Nia esplika tan katak livru ne’e iha komponente tolu mak hanesan akadémiku, institusionál no polítika públika.

“Ita rekomenda oinsá ba oin ita-nia joven sira-nia kontribuisaun ba rai ne’e. Haree husi pasadu, prezente no ba futuru,” nia hateten.

Livru ho títulu “”Cinquenta Anos de Independência” ne’e, tuir planu, sei fa’an ba públiku jerál ho presu no ba estudante sira ho persu baratu mak ho osan $10.

Reitór UNiversidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Joviano António da Costa, hateten livru ho títulu “50 Anos de Independência” ne’e haktuir Proklamasaun Independénsia Timor-Leste nian la’ós de’it marka istória maibé nu’udar rezisténsia ba dignidade no sakrifísiu ba Liberdade.

“Reafirma reziliénsia povu ida-ne’ebé transforma terus ba esperansa, rezisténsia ba dignidade, no sakrifísiu ba liberdade. Data 28 Novembru 1975, sai nafatin momentu definitivu ida ba autodeterminasaun no korajen, hodi fó hanoin mai ita katak independénsia la hetan maibé konkista liuhusi luta husi jerasaun sira-ne’ebé fiar iha soberania nu’udar destinu komún,” refere Reitór UNTL hakerek iha livru ne’e ninia prefásiu.

Iha dékada lima ikus ne’e,nia dehan, viajen nasionál hetan orientasaun husi memória moris rezisténsia nian no husi valór sira-ne’ebé dura husi unidade, justisa, solidariedade no sakrifísiu.

Prinsípiu sira-ne’e la pertense de’it ba pasadu; sira kontinua serve hanesan kmatadalan étika ida hodi forma prezente no projeta futuru. Prezerva legadu ida-ne’e signifika asegura katak fundasaun sira husi ita-nia identidade nasionál la sai fraku, maibé kontinua hafoun iha jerasaun sira-nia leet.

Iha prosesu ida-ne’e, foinsa’e sira no akadémiku sira iha papél sentrál sai transformadór. Foinsa’e sira iha responsabilidade atu prezerva no interpreta fila-fali legadu nasionalista, hodi tradús ba inovasaun, dezenvolvimentu no sidadania ativu.

Universidade sira promove hanoin krítiku, prodús koñesimentu no kuda konxiénsia istórika, hodi garante katak independénsia sai nafatin projetu ida-ne’ebé moris no evolui beibeik, realiza liuhusi justisa sosiál no progresu nasionál.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hakerek mensajen iha livru ho títulu “Cinquenta Anos de Independência” ne’e haktuir katak komemorasaun tinan lima nuli Proklamasaun Indepndénsia Timor-Leste nian ne’e marka istória kona-ba sakrifísiu no termina Timor-Leste nia destinu.

“Ho orgullu ne’ebé kle’an no sentidu responsabilidade mak ha’u hamutuk iha komemorasaun sira ba tinan lima nulu Proklamasaun Independénsia Timor-Leste nian. Marku istóriku ida-ne’e reprezenta meiu sékulu luta, sakrifísiu no realizasaun sira-ne’ebé maka forma ona ita-nia povu nia destinu,” PR Horta hateten iha nia mensajen.

Nia hateten tan, Ida-ne’e la’ós de’it momentu lembransa nian maibé mós reflesaun koletiva nian, fó onra ba pasadu ho agradesimentu no projeta futuru ho esperansa.

Livru “Cinquenta Anos de Independência: Reflesaun Nasionál Koletiva ida kona-ba Trajetória Timor-Leste nian” nu’udar sasin ida kona-ba maturidade polítika, sosiál no kulturál ita-nia nasaun nian.

Ida-ne’e halibur lian sira, memória sira no perspetiva sira-ne’ebé kaptura esénsia husi Timor-Leste nia viajen: aten-barani atu reziste, determinasaun atu harii fali no kompromisu ne’ebé dura ba bem-komún. Ida-ne’e afirma Timor-Leste nia dedikasaun metin ba liberdade, justisa no progresu sustentável.

Husi Proklamasaun 1975 to’o konsolidasaun Estadu Direitu Demokrátiku, Povu Timor hatudu ona reziliénsia ne’ebé estraordinária. Timor-Leste ultrapasa ona adversidade ne’ebé kle’an no afirma ona TL nia identidade soberanu iha komunidade internasionál nia oin.

Ohin loron, TL hetan bolu atu fó onra ba legadu ida-ne’e la’ós de’it ho liafuan maibé liuhusi asaun konkreta sira-ne’ebé promove governasaun di’ak, inkluzaun sosiál, edukasaun ho kualidade no dezenvolvimentu sustentável.

Publikasaun ida-ne’e bele inspira jerasaun foun sira atu aprende kona-ba istória nasionál, rekoñese eroi sira-nia rezisténsia ne’ebé dala barak ema haluha, no partisipa ho ativu hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé justu liu.

Jornalista : Hortêncio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!