DILI, 12 jullu 2022 (TATOLI)–Eis Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, kontra pozisaun empreza australianu Woodside, tanba timor-oan tomak nia mehi hakarak kadoras Greater Sunrise dada mai territóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) nune’e loke kampu traballu ba timor-oan sira.
Tuir líder nasionál, esforsu durante tinan naruk hakarak dada kadoras mai Timor-Leste tanba Prezidente Komisaun Konsiliasaun Obrigatória Organizasaun Nasaun Unida (ONU), Peter Taksoe-Jensen rasik mai Timor-Leste no ba to’o Suai (Covalima) komprende pozisaun Estadu Timor-Leste nian.
“Ita husu boot labele monu ba rai-kuak hodi fó filafali kadoras ba Darwin,” Xefe Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Definitva Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ba Agência Tatoli, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, tersa ne’e.
Notísia relevante: Timor-Leste dezmente empreza Woodside hakarak dada kadoras bá Austrália
Aleinde ne’e, Xanana Gusmão krítika entidade sira iha Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) kona-ba progresu atu dada kadoras, maibé eis Primeiru-Ministru fiar katak kadoras sei dezenvolve ka dada mai territóriu Timor-Leste.
“Ne’e duni ita haree rai-lulik no foho-lulik, tanba mehi povu nian atu dada kadoras mai iha ne’e hodi kria serbisu barak no dezenvolve ekonomia Timor. Karik akontese duni (dada ba Austrália), ha’u atu halo saida? ema mak ukun, ema hakarak liberta povu mak fó tiha ba Austrália ne’e,” Xanana Gusmão subliña.
Iha 2016 liubá, Governu hili Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór ba Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima.
Iha loron 06 marsu 2018 liubá, Timor-Leste ho Austrália asina ona tratadu istóriku ida hodi estabelese fronteira marítima permanente, ne’ebé pasu ne’e marka era foun ba relasaun di’ak entre nasaun viziñu rua.
Iha tratadu ne’e estabelese estrutura ida hodi dezenvolve hamutuk kampu gás Greater Sunrise ba benefísiu nasaun rua no tratadu ne’e reflete parseria ida entre nasaun rua ne’ebé liga ho jeografia inklui lasu istória no amizade ne’ebé kle’an.
Tratadu ne’e Komisaun Konsiliasaun estabelese tuir ONU nia konvensaun ba Lei Tasi nian (UNCLOS, sigla inglés) mak dirije espésie ida ba dahuluk.
Iha momentu ne’ebá, Austrália nian reprezenta hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop no Timor-Leste nian reprezenta hosi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira asina tratadu.
Baze ba akordu 06 marsu iha sede ONU nian estabelese artigu 2 (propriedade kona-ba petróleu no partilla reseita), katak iha proporsaun 70% ba Timor-Leste no 30% ba Austrália, sé kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolve liuhosi gazodutu ba Timor-Leste.
Maibé, iha proporsaun 80% ba Timor-Leste no 20% ba Austrália, se kampu sira Greater Sunrise dezenvolve liuhosi gazodutu ba Austrália.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




