DILI, 15 agostu 2022 (TATOLI)–Tékniku Apoiu Gabinete Sekretáriu Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII), Henrique da Silva, informa tuir peskiza ne’ebé Governu liuhosi Apoiu Téknika Gabinete SEII hala’o hosi 2021 to’o 2022 ne’e, deskobre kazu infantisídiu (inan oho bebé) ka kazu abandonu bebé iha Timor-Leste hamutuk 36.
Notísia Relevante: Tinan 2011-2020, VPU Rezista Kazu Infantisídiu Hamutuk 48
“Bazeia ba peskiza ne’ebé ami halo hahú hosi 2021 to’o mai tinan 2022, dadus ne’ebé ami hetan ne’e hamutuk 36 iha teritórriu nasionál,” Tékniku Apoiu Gabinete SEII, Henrique da Silva, hateten ba jornalista sira hafoin apezenta dadus infantisida, iha salaun SEII, Dili, segunda ne’e.
Hosi kazu infantidia 36 ne’e, nia esplika, munisípiu ne’ebé rejistu aas liu mak Covalima iha na’in-ualu (8), Dili no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) na’in-lima (5) no Eremra na’in-haat (4).
Fatór ne’ebé mak kontribui ba hamosu kazu infantisídiu ka inan oho nia oan ne’e akontese tanba fatór psikolojia, kultura, ekonómia, teknolojia no edukasaun.
Presaun psikolojia ne’e baibain hosi inan-aman no família rasik, parseiru íntimu tanba sente moe ba nia inan-aman rasik no viziñu sira no mós isin-rua ho nia família íntimu.
Deskobrementu seluk, nia dehan, fatór kultura nian mak barlake no problema grávida ne’ebé mak kontra regulamentu hanesan fetosan ho umane.
Fatór ekonómia mak laiha rendimentu hosi família (dezempregadu), sustenta bebé no inan sira-nia nesesidade entaun haruka oan-feto tenke kaben sedu.
Fatór teknolojia mak asesu ba pornografia no utiliza telefone hamosu amante no fatór edukasaun mak la asesu ba edukasaun no menus edukasaun inklui labele asesu informasaun kona-ba relasaun domin no relasaun seksuál ne’ebé saudável.
Hosi fatór hirak-ne’e, nia dehan, iha tipu kazu infantisídiu mak bebé moris ho kondisaun mate mak soe, bebé buti mate mak soe, bebé soe depois animál mak oho no tipu seluk mak konsumu ai-moruk tradisionál bainhira labarik moris mai ho kondisaun mate nian.
“Hosi rezultadu peskiza ne’e, ita rezolve ho forma rua mak liuhosi dalan justisa hodi hetan pena prizaun no forma seluk mak kultura tanba fasil no lais hodi rezolve problema infantisídiu ne’e,” nia dehan.
Maibé, dadus inisiu ne’ebé mak hetan hosi Unidade Ema Vulneravél (VPU) iha tinan 2018-2020 kazu hamutuk 13, hafoin halo peskiza tuir munisípiu sira hotu inklui RAEOA hamutuk 36 ne’e.
Husu kona-ba dezafiu bainhira halo peskiza, nia esplika, defisil atu entrevista tanba kazu sensititivu.
“Dezafiu ne’ebé mak ami hasoru mak hakarak hasoru no entrevista família no vítima sira maibé haree ba kazu sensititivu entaun sira lakohi atu foka sai iha públiku,” nia dehan.
Mezmu SEII rejistu kazu barak maibé tanba de’it área izoladu entaun labele ba foti dadus, ida-ne’e mós halo parte dezafiu ida.
Sekretáriu Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII), Maria Rosário de Fátima, hateten atu evita kazu infantisídiu ne’ebé akontese peziza halo advokasia no sensibilizasaun ba autoridade lokál sira tanba sira mak besik liu komunidade.
“Sira mak hatene liu ninia komunidade iha aldeia no suku laran. Depois iha-ne’ebá ema tama foun ne’e hosi ne’ebé no hira, sira mak hatene liu. Komunidade hela ne’e eskola ka halo negósiu, ida-ne’e autoridade mak hatene liu,” nia esplika.
Entretantu, Henrique da Silva haktuir bainbira peskiza hotu sei entrega ba ministériu relevante sira tanba SEII nia papel mak halo advokasia ba dadus no evidénsia sira-ne’ebé iha.
“Atu nune’e, halo protesaun no prevensaun di’ak liután ba ita-nia inan-feton sira-ne’ebé ma soe bebé,” nia dehan.
Notísia Relevante: Halakon Kazu Abandonu no Infantisídiu Presiza Ema Hotu Nia Kolaborasaun
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




