DILI, 16 fevereiru 2023 (TATOLI)—Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Chandrawati Verdial, hateten Governu presiza luta hodi garante labarik sira-nia direitu atu sira bele dezenvolve sira-nia poténsia ne’ebé sira iha.
Notísia Relevante: PN aprova projetu-lei protesaun ba labarik iha finál globál
“Ba oin, ita hotu presiza kontinua luta hodi garantia labarik sira-nia direitu atu sira bele dezenvolve sira-nia poténsia,” Governante ne’e hateten ba jornalista sira, iha dialogu nasionál entre lider nasionál, membru parlamentu nasionál, membru governu, no parseiru dezenvolvimentu sira ho tema “Rona ami labarik nia lian hodi asegura no realiza ami-nia direitu”, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), kinta ne’e.
Nia hatutan, INDDICA dezenvolve ona Planu Asaun Nasional (PAN) ba Labarik, ne’ebé aliña ho markadór ba labarik iha sistema “Dalan ba Futuru” atu garante katak planu no ezekusaun orsamentu ida-ne’ebé sensível ba labarik sira.
Iha tinan 2023, nia dehan, Governu liuhosi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), fó apoiu ba labarik sira-ne’ebé mellór klasifikadu hodi hetan bolsa méritu, atu apoiu labarik sira hetan edukasaun ne’ebé di’ak no motiva labarik sira katak Estadu la taka matan ba labarik sira-nia esforsu.
“Sei iha tan programa lubuk ida-ne’ebé hala’o ona no planeia atu garante katak Estadu Timor – Leste rekoñese imi-nia direitu nu’udar labarik no kria kondisaun atu imi bele sai boot no dezenvolve imi-nia poténsia iha área hotu-hotu. Maske nune’e, Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak ne’ebé sériu no todan. Imi-nia maluk barak mak sei hetan problema subnutrisaun no mánutrisaun, ne’ebé aprezenta problema sériu ba dezenvolvu sósiu ekonómiku ba tempu naruk iha ita-nia rai,” nia dehan.
Reprezentante labarik iha Timor-Leste, Olávio Almeida Araújo, hateten ko’alia kona-ba eskola pre-eskolár no ensinu báziku ne’e infraestrutura ba ema ho defisiénsia sei menus.
“Ko’alia kona-ba situasaun eskola pre-eskolar no ensinu bázika iha ita-nia rain, hanesan ita hotu hatene edukasaun inkluziva ein termu infraestrutura eskola ne’ebé akomoda ita-nia maluk defisiénsia sira no manorin mós sei menus, inklui ita mós sei menus biblioteka,” nia hateten.
Reprezentante labarik iha TL ne’e mós hateten, liga ho saúde no taxa partisipasaun má nutrisaun aas tebes, inklui raes badak.
Iha eskola sira, bee-moos sei menus inklui saneamentu no ijiene sei falta, no ko’alia kona-ba setór saúde ne’e, sentru saúde iha área rurál sei menus inklui ho profisionál saúde sira menus tebes.
“Ida-ne’e realidade ne’ebé akontese iha ita-nia rain inklui merenda eskolar ne’e ho menu ne’ebé la nutritivu no la saudavél,” Olávio dehan
Nia hateten, protesaun sosiál sei fraku tanba kazu soe bebé kontinua aas iha Timor-Leste, violénsia seksuál hasoru labarik minoridade mai hosi família, violénsia fíziku sira sai pratika inklui uma laran.
Nia dehan, labarik iha Timor-Leste, inan-aman sira obriga sira hala’o atividade negósiu hodi faan sasán iha dalan ninin, atu sustenta ekonómia família nian no to’o agora seidauk iha resposta pozitivu hosi kazu ne’e.
“Ha’u fiar, iha momentu ne’e, ita bele hetan resposta. Tanba ne’e, iha ita-boot sira tetu didi’ak no presiza tau asuntu labarik ne’e iha ita-boot sira-nia ajenda importante. Dahuluk, iha planu dezenvolvimentu nasionál, karik ita-boot konsidera ami nu’udar futuru no fini ba rai ida-ne’e,” nia hateten.
Notísia Relevante: Aprovasaun lei protesaun ba labarik fó benefísiu ba labarik sira
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




