DILI, 10 marsu 2023 (TATOLI)– Governu Timor-Leste sesta ne’e, halo ona lansamentu ba Unidade Misaun Kombate Stunting (UNMICS, sigla portugés).
Lansamentu ba UNMICS ne’e ofisializa liuhosi dere babadok ne’ebé halo hosi reprezentante Governu Ministru Prezidente Konsellu Ministru (MPCM- sigla portugés) Fidelis Manuel Leite Magalhães hamutuk ho Koordenadora Interina Rezidénsia Nasaun Unida (UNRC-sigs inglés), Cecilia Garzon, Vise Ministru Saúde (MS), Bonifácio Maucoli dos Reis, no Diretór Ezekutivu UNMICS, Filipe da Costa.
Diretór Ezekutivu UNMICS Filipe da Costa hateten, Unidade rasik, estabelese iha Gabinete Primeiru Ministru ho natureza autónomu administrativu no finansa, ho objetivu atu fasilita preparasaun planu nasional ida ne’ebé di’ak atu nune’e bele redús númeru stunting ka rases badak hosi 47% to’o menus hosi 25% antes 2030.
Notisia relevante : Governu kria unidade misaun hodi kombate raes badak
“Ohin ita hamutuk iha ne’e lansa UNMICS ne’ebé foin lalais Governu harii tuir dekretu lei númeru 91/2022, 22 dezembru ho misaun atu halo esforsu kombate stunting hanesan esplika klean iha artigu 40 hosi lei refere. Ita hotu hatene problema stunting ka raes-badak iha Timor-Leste sei aas loos no kuaze metade hosi labarik tinan lima mai kraik ka 47.1% mak raes badak,” Filipe da Costa, hateten, liuhosi nia diskursu, iha salaun MPCM, Palásiu Governu, Dili.
Nia dehan, atu rezolve problema ida ne’e, entidade Governu sira ne’ebé hala’o knaar iha setór relevante halo ona atividades sira, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira, Organizasaun Naun Governamentál (ONG) sira no stakeholder sira mós halo intervensaun oi-oin atu redús problema ida ne’e.
“Ho ida ne’e emak Timor-Leste iha ona Planu Asaun Multi-sektoral ne’ebé lansa iha tinan 2021 ho naran Consolidated National Action Plan on Nutrition and Food Security (CNAP NFS) ne’ebé define ona prioridade sira hodi kombate má nutrisaun liuliu ba inan-isin-rua no bebé foin moris, hanaran mil dias,” nia dehan.
Haree ba nivel interese hosi parte hotu-hotu hanesan ajénsia Governu nomós parseiru sira, hatudu katak Stunting sai nafatin asuntu emerjénsia ida ne’ebé presija tau atensaun makaas no UNMICS hanesan ajénsia ne’ebé apropriadu atu responde ba situasaun ida ne’e.
“Husu ita hotu nia kolaborasaun no servisu hamutuk tanba objetivu hanesan hotuhotu hakarak lori povu ba moris di’ak,” Filipe hateten.
Notisia relevante : Inísiu marsu Governu sei halo lansamentu ba Unidade Misaun Kombate Stunting
Iha serimónia lansamentu iha mos sesaun entrega dekretu lei númeru 91/2022, 22 Dezembru kona-ba ba Kriasaun UNMICS no Diploma Ministerial númeru 002/2023 kona-ba aprovasaun logótipu UNMICS ne’ebé reprezentanta Governu Ministru Fidelis Manuel Leite Mangalhães entrega direitamentu ba Diretór Ezekutivu UNMICS, Filipe da Costa.
Iha Fatin hanesan, Reprezentante Governu, Ministru Prezidente Konsellu Ministru (MPCM- sigla portuges) Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten lansamentu ba UNMICS ne’ebé foin lalais Governu harii basea ba dekretu lei númeru 91/2022, 22 dezembru ho misaun atu halo esforsu hotu hodi kombate stunting.
Nia mos, husu atu kontinua promove fó susuben inan nian ba bebé ho eskluzivamente, promove fó hahán labarik tuir padraun nutrisaun, monitór nafatin labarik sira nia kresimentu, habelar liutan kobertura imunizasaun.
Nune’e mos, Vise Ministru Saúde, Bonifácio dos Reis Maucoli, hateten, programa UNMICS ne’e importante tebes, no ba oin Ministeriu Saude prontu sei servisu nafatin hodi kombate stunting ne’e.
Nia dehan, atu kombate ba stunting ne’e, importante mak ba haree ai-han tanba ai-han nu’udar nesesidade báziku no esensiál ba ema nia moris.
“Ai-han saudável katak ai-han sira ne’ebé mak seguru, iha kualidade nutritivu no la kontaminadu ho ajente patojéniku sira hanesan batéria, virus, parazita ka substánsia kímiku perigozu sira,” nia dehan.
Nia hateten, iha kontestu natureza, ai-han seguru no nutrisaun nu’udar kestaun rua ne’ebé inter-ligadu ba malu. Ai-han la seguru katak ai-han la di’ak, la iha kualidade nutritivu no la tuir padraun saneamentu no ijiene ne’ebé tuir mai hamosu desnutrisaun no moras. Desnutrisaun ida maka Stunting.
Kona-ba ai-han seguru no nutritivu, la’os kabe ba kompeténsia Ministériu Saúde mesak de’it, maibé inter-ligadu ho instituisaun Governu nian hanesan ministériu relevante sira seluk ne’ebé iha ligasaun ho ai-han no nutrisaun.
Nia hatutaun, hanesan Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) liga ba sustentabilidade, disponibilidade no prontidaun ba ai-han ba iha komunidade, Ministériu Edukasaun kona-ba merenda eskolár no promosaun ai-han saudável.
Tuir fali, Ministériu Turizmu Komersiu no Industria (MTKI) liga ba regulamentasaun no komersializasaun, Ministériu Obra Públika (MOP) liga ba bee no saneamentu, AIFAESA,I.P haree ba vijilánsia no inspesaun ai-han, Instituisaun Akadémika no Peskiza sira liga ba peskiza kualidade ai-han ne’ebé seguru no disponivel.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz





