iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE

AHDMTL preokupa desizaun PR veto  alterasaun lei eleitorál

AHDMTL preokupa desizaun PR veto  alterasaun lei eleitorál

Diretór Interinu AHDMTL, Gabriel Ponciano de Sousa. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 16 marsu 2023 (TATOLI)-Diretór Interiñu Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL), Gabriel Ponciano de Sousa, hateten AHDMTL preokupa ho desizaun Prezidente Repúblika, José Ramos Horta tanba veto ona alterasaun lei eleitorál ne’ebé maka introdús mós medida sistema brille ba ema ho defisiénsia matan atu ezerse sira-nia votu iha eleisaun.

“Ida-ne’e Prezidente Repúblika la konsidera direitu ba Ema ho Defisiénsia (EhD) nian iha sosiedade no Estadu ida-ne’e. Tanba ne’e, ami triste no preokupa tebes. Xefe Estadu de’it la konsidera ona ami-nia direitu kuantu mais sidadaun baibain sira,” nia dehan ba Tatoli, via telefone, kinta ne’e.

Notísia Relevante :Desizaun veto, MAE: hein votu konfirmasaun husi PN

Nia hateten baseia ba esperiénsia lubuk iha pasadu ema defisiénsia sira kontribui votu iha eleisaun liu hosi ema seluk. Tanba ne’e  ho alterasaun lei eleitorál ne’e bele fó oportunidade ba ema ho defisiénsia atu partisipa másimu iha eleisaun parlamentár iha fulan-maiu 2023.

“Nune’e ami ema ho defisiénsia matan prepara hela karta petisaun ba Prezidente Repúblika ho razaun rua. Ida mak Xefe Estadu veta alterasaun lei eleitorál, ne’e hatudu Xefe Estadu la konsidera ami no seluk mak ninia termolojia ne’ebé hodi komunika ba ema ho defisiénsia la’ós alezadu,” nia dehan.

Tanba iha konstituisaun RDTL artigu 21  hateten sidadaun ho defisiénsia la’ós alezadu nune’e tenke uza termu loloos hodi la hamosu diskriminasaun hasoru ema defisiénsia sira iha Timor-Leste.

Entetertantu, bazeia ba sensu  uma-kain 2015 totál populasaun ho defisiénsia iha Timor-Leste hamutuk 38.118 ne’ebé kompostu hosi defisiensia matan hamutuk 14.828 , defisiensia tilun hamutuk 12.511, defisiensia motora 7.466 no difisiensia psiko mentál 3.313.

Entertantu, iha loron 06 fevereiru 2023 , Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária aprova iha faze jeneralidade ho votu a-favór 38 , kontra 0 no abstensaun 13 ba proposta lei númeru 50 / V ( 5a ) -alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, 28 dezembru , lei Eleitoral ba PN .

Rekorda fali katak Governu aprova projetu proposta-lei, ba alterasaun dalimak, lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál.

Alterasaun ne’e hakarak introdús medida foun hodi aumenta partisipasaun demokrátika sidadaun timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, liuliu introdusaun ba votu postál ka alargamentu oráriu funsionamentu estasaun votu, matéria ne’ebé ninia regulasaun ne’e bazea ba determinasaun konstitusionál hanesan rezerva lejizlativa.

Diploma ne’e ho objetivu atu inkorpora iha Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál ho inovasaun sira ne’ebé introdús ona iha tinan-2021 iha Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, hodi garante armonizasaun lejizlativa ne’ebé boot liu entre lei reguladora sira iha eleisaun órgaun soberania sira.

Aleinde ne’e, inisiativa ne’e, inklui mós regra foun sira kona-ba oráriu funsionamentu sentru votasaun, lisensa ba jornalista iha servisu kobertura jornalístika eleisaun parlamentár nian, sira vota iha sentru votasaun ne’ebé besik liu iha sira-nia serbisu fatin, obrigatoriedade eleitór sira hodi identifika-aan bazeia ba dokumentu identifikasaun pesoál ne’ebé válidu, ka kriasaun figura monitór eleitorál ne’ebé ninia funsaun hanesan ho observadór eleitorál sira.

Norma balun mós hadi’a hodi klarifika katak iha asembleia apuramentu nasionál, CNE deside ho definitivamente kona-ba votu nulu sira, element sira ne’ebé tau iha buletin votu inklui inkluzaun númeru orden hosi kada kandidatura no rezultadu hosi sorteiu lista kandidatura sira.

Aleinde ne’e, adota inovasaun prinsipál ida hosi eleisaun prezidensiál tinan 2021 hanesan sentru votasaun paralelu sira, maski ho forma foun, nune’e prevee atu instala sentru votasaun paralelu 13 iha Dili, ne’ebé ida-idak asosia ba munisípiu ida no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA).

Eleitór sé de’it ne’ebé inskreve ona iha unidade resensiamentu fora hosi Dili no ne’ebé lakohi atu ba vota iha ninia sentru votasaun orijinál rasik, bele inskreve iha sentru votasaun paralelu sira.

Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisaun prepara halo audiénsia públika ho entidade relevante, desde dezembru 2022, ba alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál.

Notísia Relevante :Xefe Estadu veta lei eleitorál tanba votasaun paralela

Jornalista : Osória Marques

Editór      : Agapito dos Santos

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!