DILI, 21 marsu 2023 (TATOLI)—Timor-Leste (TL) liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) tinan ne’e sei lidera CTI-CFF (Coral Triangle Initiave on Coral Reefs Fisheries and Food Security) durante periodu tinan rua nia-laran.
Nia dehan, CTI-CFF ne’e rasik durante ne’e TL sai membru de’it no atu lidera ne’e ofisilamente lansa ona iha loron 29 novembru tinan kotuk maibé foin tinan ida ne’e mak lidera.
“Objetivu ohin enkontru ne’e, ami simu Diretór Ezekutivu hosi CTI-CFF nian hodi halo diskuasaun kona-ba programa CTI-CFF. Tanba, durante ne’e ita sai membru de’it no tinan ida ne’e, TL liuhosi MAP sei lidera CTI-CFF. Nasaun neen (6) mak inklina an iha CTI-CFF,” Ministru Agrikultura no Peska, Pedro dos Reis hateten ba jornalista iha MAP, Comoro, Dili, segunda ne’e.
Membru Governu ne’e hateten, atividade CTI-CFF ne’e ko’alia kona-ba konservasaun ba rikusoin tasi-laran nian no seguransa ai-han ninian, no tinan ida ne’e, Timor-Leste mak lidera CTI-CFF. Ida ne’e oportunidade di’ak hodi Timor-Leste prezerva área marrina ne’ebé riku liu iha mundu.
“Antes atu lidera ita mós sei halo diskusaun kona-ba atividade CTI-CFF nian. Tanba iha atividade ne’e sei iha vaga balu ne’ebé mamuk no ita halo ona enkotru nune’e, timor-oan balu mós bele priense iha vaga refere. Importante mak tenke hatene lian Inglés no iha esperénsia servisu tinan sanolu. Ida ne’e bazeia ba kritéria servisu iha CTI-CFF,” nia hateten.
Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu hosi CTI-CFF hosi Indonézia, Kushairi, kongratula TL liuhosi MAP tanba tinan ne’e bele lidera CTI-CFF durante periode tinan rua nian laran.
“Ha’u mai reprezentante CTI-CFF fó kongratula ba TL ne’ebé nomeia sei lidera CTI-CFF. Tanba ne’e, Ministru MAP sei sai hanesan Council of Ministers (COM), no Diretór Jerál Peska, Acácio Guterres sei sai nu’udar Council of Senior Official (CSO) ka asume kargu nu’udar Diretór Jerál ba nasaun neen,” Kushairi hateten.
Nia dehan, CTI-CFF nia misaun no vizaun la’os haree de’it mak ahu-ruin maibé sira mós foka ba seguransa alimentár ne’ebé espesífikamente haree liu ba konsumu ikan nian.
Timor-Leste mós sai hanesan nasaun ida hosi nasaun lima ne’ebé iha CTI-CFF nia okos, atu kobtribui no dezenvolve setór peska nune’e bele responde ba iha nesesidade konsumu Timor nian espesifikamente ba iha ikan.
Obetivu hosi CTI-CFF mak Planu Asaun Rejional buka halo redusaun ba pobreza liuhosi dezenvolvimentu ekonómiku sustentável, seguransa alimentár hosi meiu subsisténsia ba komunidade kosteira, no halo konservasaun liuhosi protesaun espésie abitat no ekosistema. Ida n e’e bazeia ba ODS (Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável) inklui ODS 14 kona-ba konservasaun marrina.
Nasaun neen ne’ebé sai membru CTI-CFF mak hanesan, Indonézia, Malázia, Papau New Guine, Filipina, Salomon Island no Timor-Leste.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz




