iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu Timor-Leste fahe polítika no intervensaun ba Banku Mundiál

Governu Timor-Leste fahe polítika no intervensaun ba Banku Mundiál

Delegasaun hosi Timor-Leste hasoru malu ho Vise-Prezidente Grupu Banku Mundiál ba rejiaun Ázia Leste no Pasífiku, Manuela Ferro, iha sesta (14/04/2023), iha Washington DC. Imajen/MF

DILI, 17 abríl 2023 (TATOLI)—Governadór Timor-Leste iha Banku Mundiál, Rui Augusto Gomes akompaña hosi Enkaregadu Negósiu Embaixada Timor-Leste iha Washingon DC, Embaixadór Antonito de Araújo, inklui delegasaun relevante, hala’o reuniaun bilaterál ho Vise-Prezidente Grupu Banku Mundiál ba rejiaun Ázia Leste no Pasífiku, Manuela Ferro, iha loron 14 abríl.

Reuniaun bilaterál ida-ne’e akontese iha ámbitu reuniaun primavera Konsellu Governadór Grupu Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál tinan 2023 ne’ebé realiza iha Washington DC, kapitál Estadu Unidu Amérika iha loron 10 to’o loron 16 abríl.

Bazeia ba nota ne’ebé Agência Tatoli asesu iha segunda ne’e, tópiku diskusaun iha reuniaun bilaterál ne’e kobre asuntu importante lubuk ida inklui VIII Governu nia polítika no intervensaun sira ne’ebé Governu introdús ona durante tinan tolu ikus hodi konsege rekupera filafali ekonomia ne’ebé monu ba negativu 8,3% iha 2020 sa’e ba 2,9% iha 2021 no kontinua krese ba 3,9% iha 2022.

Notísia relevante : Timor-Leste partisipa iha reuniaun Konsellu Governadór Banku Mundiál no FMI

Iha sorumutuk bilaterál ne’e, Governadór Rui Gomes fahe informasaun ba líder Grupu Banku Mundiál kona-ba proposta-lei das Grandes Opções do Plano (GOP) ba tinan 2024 ne’ebé mak VIII Governu aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál iha inísiu abríl.

Proposta-lei GOP 2024 kontempla valór despeza globál ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 ho montante biliaun $2,07, kompostu hosi setór públiku administrativu ho montante biliaun $1,7 iha redusaun millaun $100 kompara ho OJE 2023 ne’ebé ho montante biliaun $1,8.

Aleinde ne’e, proposta-lei ne’e organizadu iha área estratéjiku 16, ne’ebé Governu halo redusaun signifikativu hosi medida 275 tun ba medida 124.

Nune’e, hodi naran Governu nian, Governadór Rui Gomes hato’o apresiasaun ba Banku Mundiál, ba apoiu tomak iha área Reforma Jestaun Finansa Públika (JFP) liuhosi Lansamentu Livru Estratéjia Reforma Jestaun Finansa Públika tinan 2022 to’o 2027 inklui hamutuk ho doadór sira seluk hanesan Austrália no Uniaun Europeia, ne’ebé apoiu atu estabelese Sekretariadu Jestaun Finansa Públika iha Ministériu Finansa (MF)

Fahe mós informasaun kona-ba Governu nia polítika transforma instituisaun importante hanesan Komisaun Nasionál Aprovizionamentu no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste sai nu’udar institutu públiku ho objetivu atu hasa’e kapasidade jestaun no autonomia instituisaun rua ne’e hodi mellora liután kualidade, imparsialidade no konfiansa ba iha estatístika ofisiál Estadu.

Biban ne’e, Manuela Ferro hato’o agradesimentu ba Governu Timor-Leste nia ospitalidade durante nia vizita dahuluk ba Timor-Leste iha fulan-fevereiru liubá, ne’ebé nia rasik sente di’ak tebes hodi bele observa diretamente progresu ne’ebé alkansa ona no dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste sei enfrenta.

“Ha’u kontente bele hasoru malu filafali ho Ministru Finansas Rui Gomes iha momentu ne’ebé Timor-Leste nia ekonomia hatudu sinál di’ak rekuperasaun,” Vise-Prezidente Manuela Ferro hateten.

Sorumutuk ne’e foku liu ba oinsá banku bele apoiu Timor-Leste atu kontinua mantein nia ‘momentum reforma’ hodi bele alkansa ‘objetivu dezenvolvimentu’.

Molok termina reuniaun bilaterál ne’e, Timor-Leste no Banku Mundiál diskute kona-ba opsaun viável atu responde dezafiu ne’ebé mak Unidade Implementasaun Projetu (PMU, sigla Inglés) ba projetu BEST iha Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) enfrenta durante tinan hirak ikus ne’e.

Tuir planu, autoridade Timor-Leste sei organiza Project Steering Committee ba projetu BEST iha fulan ida-ne’e nia laran.

Durante sorumutuk, Vise-Prezidente Manuela Ferro hetan akompañamentu hosi Diretora Banku Mundiál ba Indonézia no Timor-Leste, Satu Kahkonen no Reprezentante Rezidente IFC, Grupu Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman no ofisiál seniór sira seluk. 

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!