iklan

HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

Feto nia partipasaun importante iha vida polítika

Feto nia partipasaun importante iha vida polítika

Ilustrasaun Eleisaun. Imajen/Espesiál

DILI, 28 maiu 2024 (TATOLI)—Diretór Nasionál Dezenvolvimentu Igualidade Jéneru iha Sekretaria Estadu Igualdade (SEI), José do Rosário de Carvalho, konsidera, feto nia partipasaun importante iha vida polítika, tanba ne’e SEI halo esforsu hodi maluk feto sira bele partisipa iha eleisaun munisipál no desentralizasun poder lokál.

“Ita mós iha programa semináriu nasionál hodi loby líder polítiku sira atu fahe esperiénsia ba feton sira hodi prepara sira-nia an ho di’ak atubele hola parte másimu iha eleisaun sira tuir mai,” Diretór informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Caicoli, tersa ne’e.

SEI aloka orsamentu $109.210 hodi prepara  formasaun adekuadu ba feto potensiál sira iha nível munisípiu. Orsamentu ne’e distribui ba sosiedade sivil sira hanesan Ekipa Feto Prontu Lidera hanesan Asosiasaun Feto iha nível munisípiu, Rede Feto, no Fundasaun Alola hodi nafatin suporta feto sira ba preparasaun eleisaun desentralizasaun poder lokál.

Nia dehan, iha parte lobby no koopera ho partidu Polítiku sira oinsá nafatin promove igualdade jéneru hodi fó oportunidade ba feto sira atu asume knaar importante iha nível estrutura partidu no públiku.

“Ita koopera nafatin ho instituisaun relevante sira hodi realiza planu di’ak atu haforsa feto nia partisipasaun iha nível foti desizaun ho kualidade di’ak liután iha futuru, husu ba partidu polítiku sira atu tau orsamentu prepara fó formasaun no kapasitasaun ba feto iha nível estrutura partidu laran rasik,” nia akresenta.

Esforsu seluk ne’ebé SEI halo mak kolabora no halo advokasia ho parte Parlamentu Nasionál liu hosi Komisaun F, Grupu Mulher Parlamento Timor-Leste (GMPTL) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hodi asegura lei ka kuata 30% ba feto hodi hola parte kargu ka pozisaun sira.

Estratejia no polítika husi SEII hodi prepara haforsa feto iha nível foti desizaun husi nível nasionál no munisipál mak hanesan dezenvolve polítika nasionál hodi haforsa partisipasaun feto iha nível nasionál no munisípiu bele foti desizaun.

“Ita mós kontinua haforsa no hakbiit feto nia partisipasaun liuhusi formasaun no kapasitasaun másimu liután ba área importante sira hanesan lideransa, jestaun, akuntabilidade, finansa, inklui polítika foti desizaun ba feto sira iha futuru,” Diretór reforsa.

SEI mós koordena ho mídia nasionál sira hodi promove nafatin feto sira ba públiku liuhusi sira-nia kareira profisionál ne’ebé mak feto iha hanesan talkshow no debate sira.

Notísia relevante : SEII konsidera partisipasaun feto foti desizaun bele halo mudansa inkluziva

Nia dehan, planu estaratéjiku sira ne’ebé sira SEI prepara ajuda feto maluk mak SEI sai hanesan matadalan atu valoriza asuntu igualdade jéneru iha parte hotu.

“Ita hotu hatene SEI hanesan instituisaun Governu nian neʼebé ho papél no responsabilidade atu koordena no halo advokasia hodi asegura polítika ba abordajen integrada jéneru no inkluzaun integra iha polítika, lei, programa no orsamentu estadu nian, halakon diskriminasaun no halakon violénsia oi-oin hasoru feto, hakbiit ekonomia feto, hasa’e partisipasaun feto iha foti desizaun iha nível polítiku no públiku,” nia salienta.

husi tinan 2022-2025 iha eleisaun sira ne’ebé liu ona, no kontinuasaun ba preparasaun eleisaun desentralizasaun poder lokál iha nível munisípiu sira, SEI iha programa no polítika empoderamentu ekonomia feto,

Objetivu oinsá feto mós bele foti desizaun iha uma laran asume kargu hodi evita violénsia doméstika no oinsá ho nia implementasaun sira mak misaun prinsipál no importante ida husi SEI mak hakbiit no promove partisipasaun feto iha dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste.

Orsamentu FTPR

SEI kada tinan nafatin asegura no tau orsamentu Fundu Transferénsia Públika Rotativa (FTPR) atu asegura no fó tulun ba inan feto sira iha nível munisípiu inklui rurál ho objetivu atu inan feton sira moris labele dependénsia de’it ba iha mane sira no oinsá ho orsamentu oitoan ne’ebé SEI iha atu hakbit sira-nian moris iha sosiedade no iha moris família rasik.

Orsamentu FTPR fó bazeia ba proposta no pedidu sira husi grupu.

“Iha orsamentu ne’ebé ita fó ba inan feto vulnerável ka kbiit laek sira ida-ne’e ita la implementa mekanizmu rotativa, signifika ita fó de’it maibé sira presiza hatama fali relatóriu mai iha SEI hafoin implementa,” Diretór esplika.

Nia dehan, politika empoderamentu ekonomia feto ne’e rasik tinan ne’e SEI hetan alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 hamutuk millaun $2-resin husi orsamentu ne’e tau $300.000 mai hosi Fundu Transferénsia Públika SEI fornese ona ba totál grupu iha territóriu hamutuk grupu 434 ho totál suku 358.

Dezafiu ne’ebé SEI durante ne’e hasoru mak liga ho polítika igualidade jéneru mak lideransa balun iha nivel munisípiu seidauk sensível ba asuntu igualdade jéneru no la fó oportunidade ba feto sira atu hola parte iha prosesu dezenvolvimentu.

Dezafiu sira ne’e tanba fatór kultura nafatin sai barreira ba feto atu hola parte iha prosesu dezemvolvimentu no partidu polítiku sira mós balun ladun konsidera feto hodi tau orsamentu atu realiza formasaun no kapasitasaun ba feto sira iha estrutura pastidu laran.

Solusaun parte Governu liuhosi SEl nafatin iha komitmentu atu asegura no promove feto iha nível foti desizaun no vida ekonomia, SEI nafatin kolabora ho parte liña ministériu no setór privadu sira hodi asegura dezafiu sira hotu ne’ebé feto sira hasoru liuhusi implementasaun deklarasaun Maubisse, promove partisipasaun feto no empodera feto iha ekonomia rurál.

Preparasaun apoiu feto iha eleisaun munisipál

Tuir dadus ka relatóriu ne’ebé SEI halo partisipasaun iha vida polítika mak, iha Parlamentu Nasionál feto asume kargu hamutuk 37% iha membru Governu hamutuk 15%, feto hola Parte iha Prezidente Autoridade Lokal Munisípiu 15%, Feto hola parte hanesan Administradora Postu Administrativu 6%, feto hola parte hanesan xefe suku feto hamutuk 4% no feto hola parte iha xefe aldeia hamutuk 6%.

Diretora Ezekutiva Organizasaun Rede Feto Timor-Leste (RFTL), Fernandes hateten, Rede Feto nia preparasaun apoiu feto maluk iha eleisaun munisipál ne’ebé sei mai mak iha asuntu rua ne’ebé sira halo mak formasaun no advokasia.

Iha formasaun ne’e haree liuba oinsá mak akompaña no hakbiit feto maluk sira oinsá bele partisipa di’ak liu iha eventu hotuhotu liu-liu eleisaun no aspetu hotu.

“Ita ko’alia partisipasaun feto iha polítika ne’e asuntu ida-ne’ebé boot, ita bele haree katak oinsá feto nia envolvimentu estrutura sira nomós oinsá feto bele partisipa iha prosesu foti desizaun ninian,” nia dehan.

Ba advokasia ninian Rede Feto mós halo oinsá mak hafoin halo akompañamentu preparasaun ba feto sira atu-bele partisipa iha vida polítika no desizaun ninian, Rede Feto tenke iha mós parte ida halo advokasia.

Nune’e, preparasaun Rede Feto ba partisipasaun feto iha vida polítika ka kompete iha eleisaun sira inklui eleisaun munisipál ne’ebé sei akontese mak durante mandatu no misaun Rede Feto Timor-Leste nian iha pilár haat ne’ebé halo mak formasaun kapasitasaun, advokasia, rede serbisu no hametin instituisaun.

“Hosi pilár haat ne’e ita haree katak pilár kapasitasaun ninian oinsá mak Rede Feto hala’o serbisu, liga ho pilár ida-ne’e fó formasaun hakbiit feto maluk sira oinsá mak partisipa iha aspetu hotuhotu. Aleinde aspetu polítiku, ekonomia, edukasaun, saúde no área sosiál ninian,” nia dehan.

Liga ba eleisaun munisipál ne’ebé sei akontese Rede Feto halo kapasitasaun feto maluk sira ne’ebe mak iha potésia bele partisipa ka involve ativu kandidatu sira-nia an ba iha eleisaun hotuhotu inklui munisipál ninian.

“Iha aspetu ne’e antes eleisaun Prezidensiál ita koopera ka hetan doasaun osan rihun $20 husi Kanadá mai Rede Feto halo atividade partisipasaun feto iha polítika ba munisípiu rua mak Ermera no Bobonaro,” nia hateten.

Ida-ne’e implementa hosi membru Rede Feto sira ne’ebé halo knaar iha munisípiu oinsá prepara feto sira ba eleisaun Prezidensiál, Parlamentár, eleisaun xefe suku inklui prepara ba eleisaun asembleia munisipál ninian.

“Preparasaun ne’ebé ita halo formasaun oinsá bele hatene ko’alia iha oin, oinsá feto sira rasik identifika problema iha sira-nia área hela ba ne’e hodi bele ko’alia sai no bele foti desizaun,” nia hateten.

Nia hateten, eleisaun munisipál ne’ebé sei akontese Rede Feto nia preprasaun sira mak prosesu sira ne’ebé mai bainhira iha elaborasaun lei munisipál ninian, lei dezentralizasaun administrativa nomós lei finansa munisipál ne’ebé aprova ona iha ne’ebá Refe Feto nia lian mós to’o oinsá mak bele koloka persentajen própria bolu medida espesiál temporária ba feto ninia partisipasaun kuota ka baibain bolu kuota ba feto sira.

Entaun, iha lei eleisaun munisipál númeru 22/2021 04 novembru ko’alia kona-ba lei eleitorál munisipál, iha lei ida ne’e artigu 13 ko’alia kona-ba organizasaun lista, ne’e hanesan loloos ho lei eleitoral ba Parlamentu Nasionál númeru 6/2006, lei númeru 9/2016, artigu 12.3, kada lista kandidatura efetivu no suplente tenke iha pelu menus feto ida iha kada grupu tolu (3), katak kandidatu sira ba iha asembleia munisipál iha kandidatu na’in-tolu entre sira ne’e tenke iha feto ida.

Entaun, lei leitorál munisipal ninian ne’e hanesan loloos lei eleitorál Parlamentu Nasional ninian, ne’e atu dehan katak iha ne’ebé asegura ona reprezentasaun feto maibé saida mak servisu ba organizasaun Rede feto, organizasaun sosidade sivil no Partidu Polítiku sira tanba hakarak ka lakohi lei eleisaun munisipal ne’e mós tenke maihosi Partidu Polítiku la’os indepedente.

Entaun fila fali ba organizasaun feto sira, organizasaun direitu umanu ne’ebé ko’alia kona-ba igualidade jéneru, partidu polítiku ne’ebé sai nu’udar partisipante ba iha eventu ida ne’e, tenke hamutuk oinsá prova feto sira atu bele priense artigu 13.

Ida ne’e la’os sosiedade sivil nia servisu mesak maibé prepara feto sira tenke mai mós ParPol sira, oinsá sira prepara sira-nia feto poténsia sira ne’ebé iha kapasidade atu priense artigu 13 ne’e.

Nia hateten, regualarmente Rede feto nia serbisu kapasitasaun no advokasia ne’e la’o nafatin tanba eventu ne’e la’os para ohin de’it maibé formasaun no advokasia ne’e la’o nafatin.

“Ita kontinua halo nune’e iha kontestu ka área hotuhotu konsidera ba prinsípiu igualidade jéneru tanba prinsípiu igualidade jéneru ne’e aleinde luta hosi ativista ka organizasaun feto sira, nia mós sai ona prinsípiu ida ne’ebé prevee ona iha konstituisaun RDTL, liuliu iha artigu 6. j) ko’alia kona-ba prinsípiu estadu iha ne’ebá hateten tenke iha oportunidade ka biban hanesan ba feto no mane. Tanba iha artigu 16 ko’alia rasik igualidade feto mane hanesan,” nia dehan.

Nia hatutan, artigu ne’e ko’alia kona-ba igualidade hanesan maibé durante formasaun no advokasia ne’ebé Rede Feto halo sei iha mós sistema patriarkál tanba ida-ne’e moris nanis ona ho sosiedade desde uluk kedas to’o agora.

“Nune’e, ita luta ba igualidade jeneru ne’e kuaze tinan 40 resin ona, no ida ne’e ita konsidera hanesan bareira ida. No esforsu ne’ebe ita halo mak iha informasaun natoon atu sosializa hodi informa ba sosiedade oinsá mak atu bele fó biban ka enkoraja feto maluk atu bele partisipa iha oportunidade ne’ebé iha,” nia dehan.

Zelia dehan, ho formasaun ne’ebé sira halo inklui esforsu parte hotuhotu nian daudaun sistema patriarkal ne’e menus ona tanba daudaun feto barak hahú okupa pozisaun importante sira hanesan hahú hosi Parlamrntu Nasional feto asume kargu tuir Rede Feto nia advokasia besik ona 40%.

Aleinde ne’e feto sira mós hahú hatudu ona sira-nia kualidade iha kargu ka pozisaun ne’ebé sira okupa.

“Ita optimista katak futuru mai sei iha tan númeru feto aumenta kaer kargu sira ne’e, tanba daudaun ita haree envolvimentu feto sira nian iha aspetu hotu, liu-liu iha edukasaun númeru feto sa’e maka’as,” nia hateten.

Matéria ne’ebé durante Rede Feto uza ba formasaun no advokasia ninian ne’e ko’alia kona-ba igualidade jéneru, haree papél feto no mane fahe divizaun tarefe tanba patriarkal ne’e sistema ne’ebe sosiedade fiar ba katak mane d’eit mak iha poder maibé progresu ne’ebe RFTL halo la’o ikus mai mane sira mós rekoñese katak loos duni feto nia servisu domestika barak liu mane iha uma-laran entaun sira-nia kapasidade ka matenek ne’ebé iha sira labele uza.

Entaun igualidade jéneru la’os obriga feto totalmente indepedente tuir saida mak nia hakarak maibé iha nia vantajen mak oinsá bele feto no mane kompleta malu halo servisu uma-laran sai kamaan liutan no bele kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé boot.m

GMPTL nia preparasaun apoiu feto partisipa iha eleisaun munisipál

Prezidente GMPTL, Deputada Aliança da Conceição Araújo, hateten, daudaun sira-nia parte sei foku atividade plenária no enkontru komisaun sira, maibé bainhira haree tempu livre oituan ona sira sei halo preprasaun másimu oinsá apoiu feto maluk sira hodi partisipa iha eleisaun munisipál ka vida polítika.

“Kona-ba dezentralizasaun agora foin fó pose hotu ba Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) sira, entaun ami mós sei halo preparasau área polítika, atividade ekonomika, ita tenke halo preparasaun másimu tanba daudaun ne’e ita haree feto barak hahú ona okupa ka kaer kargu barak maske ita-nia sistema patrialkál ne’e sei iha maibé ida ne’e ita konsidea sai bareira ba ita,” nia dehan.

Deputada husi bankada CNRT, iha Parlamentu Nasionál, Cedeliza dos Santos, hateten, feto sira-nia partisipasaun iha vida polítika importante tanba daudaun ne’e Governu hahú ona fó biban ba feto sira bele asume kargu.

“Ha’u hanoin iha Parlamentu Nasionál persentajen feto ne’ebé mak tur iha kargu sira boot liu mak iha Parlamentu Nasionál tanba atinje 37%,” nia tenik.

PN rasik liuhusi GMPTL aprova atividade kada anuál husi atividade ne’e sei halo sosialiazasaun liu-liu kona-ba lei eleisaun munisipál sira.

Nune’e, liuhosi enkontru kada sesta tun ba terrenu hasoru eleitór sira enkoraja feto sira oinsá bele kompete iha eleisaun munisípiu tuir mai, tanba daudaun haree kuaze maioria PAM sira ne’ebé Governu nomeia foin feto rua de’it entaun ida ne’e hatudu persentajen ne’ebé kiik loos, haree fali hosi Governu mós persentajen feto asume kargu la to’o 20% iha de’it mak 17% entaun ida ne’e sei halo esforsu maka’as.

“Ko’alia kona-ba dezafiu feto atu asume kargu iha Timor-Leste sei sai iha dezafiu bot, iha Parlamentu Nasionál ita hetan kadeira 30 resin ne’e tanba ita iha kuota 30%, se laiha kuota 30% mós ita seidauk atinje pursentu refere. Ida ne’e hatudu katak dezafiu ne’e iha hela tanba mane sira ambisaun hakarak hadau fatin ho ita maibé ita nafatin luta nune’e feto mós bele asume kargu ne’e barak,” nia dehan.

Haree husi partisipasaun Polítika partidu CNRT nian, nia parte hateten, hosi sira-nia partidu iha estatutu partidu nian ne’ebé ko’alia  mós partisipasaun feto katak fó oportunidade ba feto bele involve an iha polítiku.

“husi ami-nia atividade organizasaun nian iha partidu ne’e ami mós hala’o ami-nia atividade konsolidasaun sira, tun ba baze ko’alia enkoraja feto maluk sira no hosi partidu mós bainhira atividade saida de’it fó oportunidade ba ami organizasaun feto partidu ninian tuur hamutuk atu ko’alia entaun liuhosi sira ne’e hanoin feto hosi partidu CNRT prontu kompete iha eleisaun munisipál mai nia dehan,” nia esplika.

Deputada hosi bankada PD, iha Parlamentu Nasionál, Maria Tereza da Silva Gusmão, konsidera, partisipasaun feto nian importante iha nível hotu.

“Hau enkoraja feto maluk sira aprende barak liután, kapasita ita-nia an ho meiu oioin sai di’ak liután nune’e bainhira ita hetan konfiansa ita bele lidera ho responsabilidade ho kualidade tanba ita la hein de’it mane atu oferese ba ita,” nia dehan.

Bainhira feto atu partisipa iha vida polítika maibé la prepara an didi’ak mak oportunidade mosu sei lidera la ho responsabilidade, kapasidade ida ne’e na’in rasik sei minimiza ka hatun an tanba husu oportunidade maibé na’in rasik seidauk prontu atu bele lidera.

“Hosi prerasaun feto nian hosi bankada PD ami sempre partisipa iha treinamentu oioin hosi CAUCUS, PATRIA no seluk tan ne’ebé hanorin kona-ba lideransa oinsá hatene ko’alia iha oin, administrasaun, finansa, jere, no komunika ho ema dada ema-nia simpatia, informasaun sira ne’e ami haruka ami-nia feto maluk sira, Organizasaun Muller Demokrátiku (OMD) konvite ne’ebé mai dalaruma ami tuir nafatin atu kapasita ami nia an,” nia haktuir.

Aleinde ne’e, partidu rasik mós fasilita treinamentu ba feto sira atubele kapasita feto maluk sira nomós joven sira bele kompete bainhira oportunidade iha.

“Hanoin eleisaun munisipál ne’ebé sei akontese feto hosi Partidu Demoktratiku lubuk ida preparadu tebes ona atu kompete, ita hein katak sistema bele nakloke ba ema hotu atu partisipa ho kualidade transparénsia no igual ba ema hotuhotu labele haree de’it partidu ne’ebe ukun luta deit ba ninia partidu, ema maibé ita-nia nasaun demokrátiku garante eleisaun ne’ebé demokrátiku kualidade ba ema-nia partisipasaun ne’ebé hanesan,” nia tenik.

Dezafiu partisipasaun feto nian iha vida polítika sempre barak maibé tenke muda uluk mentalidade tanba atu kompete ne’e presiza konsidera tau aas liu mak kualidade, kapasidade, entaun bainhira la muda mentalidade lei mós la halo buat ida tanba lei garante ema-nia liberdade, nune’e ema ne’ebé lidera, jere ninia mentalidade.

CNE defende partisipasaun feto iha eleisaun no polítika

Antes ne’e, Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) ona matéria edukasaun sívika hamutuk 11 hodi prepara ba eleisaun sira hotu. Entre matéria sira ne’e, asuntu importante ida mak foku ba partisipasaun feto iha eleisaun no polítika.

Matéria edukasaun sívika ne’ebé CNE elebora ne’e oinsá haree feto sira-nia partisipasaun iha vida polítika no eleisaun sira, tanba baze legál partisipasaun feto iha polítika no eleisaun iha Konstituisaun Repúblika Timor-Leste artigu 17, konsidera mós partisipasaun feto iha ekonomia, sosiál, kultura no polítika, nune’e feto tenke forte atu bele partisipa iha desizaun polítika tuir nesesidade feto nian, tuir lei hatuur no feto iha nia papél rasik atu bele fortifika nasaun foun ne’e liuhosi prosesu eleitorál hanesan aprezentasaun kandidatura kampaña eleitorál, ofisiál partidu polítiku, iha desizaun polítika no mós partisipasaun iha lideransa polítika.

Tuir relatóriu ne’ebé CNE fó Agência Tatoli, asesu ne’e ko’alia kona-ba feto no demokrasia partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian nu’udar kondisaun no instrumentu fundamental sistema demokratiku ninian iha (artigu 63 númeru 1), lei halo promosaun kona-ba igualdade direitu sivíku no polítika nian la diskrimina kona-ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian (artigu 63 númeru 2).

Iha lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, númeru 6/2006, lei númeru 9/2016, artigu 12.3, kada lista kandidatura efetivu no suplente tenke iha pelu menus feto ida iha kada grupu tolu (3).

Kona-ba feto iha eleisaun, sidadaun hotu-hotu ho tinan sanulu- resin-hitu ba leten, iha direitu atu hili no ema hili nia tuir artigu 47. pt.1 CRDTL, pelu menus iha feto ida iha kada grupu tolu tuir lei, númeru 9/2017. artigu 12.3.

Ba partisipa feto iha eleisaun, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu partisipa, hosi nia rasik ka liuhosi reprezentante ne’ebé hili tiha ona tuir demokrasia, ba vida polítika no ba asuntu públiku nian iha rai-laran.  Direitu ba partisipasaun iha polítika, artigu 46 pt.1 CRDTL, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu hola no partisipa iha partidu polítiku sira.

Kona-ba feto direitu umanu, sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan, universál no igualdade, labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, rasa, estadu sívil, seksu, orijin étniku, lian, pozisaun sosiál, ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolójia, relijiaun, kondisaun fízika ka mentál.

Haree ba lista kadidatu feto partisipa iha Eleisaun Prezidensial sira, hanesan iha tinan 2002 laiha kandidatu feto, iha 2007 feto ida konsege kandidata an, 2012 iha feto kandidatru na’in rua no 2017 iha kandidatu na’in ida, maibé hosi kandidatu sira ne’e tuir observasaun CNE nian laiha kandidatu feto ruma mak eleitu iha eleisaun prezidensiál iha Timor-Leste.

Kona-ba kadidatu feto iha Eleisaun Parlamentár sira, iha 2007 iha feto kandidatura hamutuk 476/1.260, eleitu 21 ka 32%, Eleisaun Parlamentár 2012 feto iha kandidatura ba Parlamentu Nasional 679/1.908 maibé feto eleitu nu’udar deputada hamutuk 25 ka 37%, Eleisaun Parlamentár 2017 feto iha kandidatura ba Parlamentu Nasional hamutuk 679/1.908 maibé feto eleitu nu’udar deputada 25 ka 37%.

Enkunatu Eleisaun Parlamentár 2018 nian feto iha kandidatura ba Parlamentu Nasionál iha 679/1.908 no feto eleitu nu’udar deputada hamutuk 25 ka 37%.

Mai fali iha partisipasaun feto no polítika, feto nia partisipasaun iha polítika, aumenta iha kontekstu númeru, maibé situasaun no kondisaun hatudu katak seidauk iha balansu entre feto ho mane iha pozisaun polítika, ne’e duni promusaun igualdade entre feto ho mane hanesan ajenda importante ne’ebé presiza ema hotu nia kontribuisaun hodi promove nafatin demokrasia iha Timor-Leste.

Tuir dadus ne’ebé CNE rekolla feto asume kargu iha Governu hanesan, iha tinan 2007 iha ministra tolu (1) vise ministra ida, Sekretária Estadu ida hamutuk lima ho nia pursentu 12, iha 2012 feto asume kargu iha ministra rua, vise ministra haat, Sekretária Estadu tolu totál sia ho nia pursentu 16.

Iha tinan 2017, feto asume kargu iha Governu hamutuk neen ho nia pursentu 16, kompostu husi Ministra rua, Vise-ministra tolu, Sekretária Estadu ida. Iha tinan 2018, feto asume kargu hamutuk neen ho nia pursentu 12, kompostu Ministra rua, Vise-Ministra tolu no Sekretária Estadu ida.

Kona-ba kandidatu feto no eleitu iha eleisaun suku 2016, totál feto kandidatu ba xefe suku no xefe aldeia hamutuk 316, hosi númeru ne’e, totál feto eleitu ba xefe suku no xefe aldeia hamutuk 110.

Bazeia ba relatóriu partisipasaun feto iha edukasaun sívika hosi munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) feto hamutuk 3970 (44%) mane 4782 (56%), razaun partisipasaun feto sei menús iha edukasaun sívika haree hosi pursentu la reponde (2,6%), la hatene (14,9%), laih aiha interrese (8,2%), la asesu ba informasaun (28,4%), laen bandu (5,9%), feto preokupa liu servisu uma-laran (50,7%), tanba kultura (8,7%).

Timor-Leste adopta sistema Estadu direitu no Demokrátiku ne’ebé fó espasu ba nia sidadaun hotu tantu feto mane atu hato’o sira-nia opiniaun no partisipa direta iha vida polítika tuir baze legál K-RDTL, artigu 46, 1 no 2, sidadaun ida-idak iha direitu atu partisipa, rasik ho nia reprezentanti eleitu tuir demokrasia iha vida polítika ka sidadaun ida-idak iha direitu atu Konstitui no atu partisipa iha Partidu polítiku.

Lei númeru, 7/2021, ELEISAUN PARLAMENTAR pontu tolu (3) Katak, kada lista kandidatura efektivu no suplente tenki iha pelu menus feto ida kada grupu tolu-tolu, iha lei númeru 9/2016 Art. 65, hateten, tenki iha mínimu liu kandidatu rua ba Xefi suku ne’ebé ida sexu femeninu, sé karik laiha kandidatu femenina meja eleitorá sei rona hosi organizasaun feto sira nian deklra faktu fundamentu ne’e no determina kontinua prosesu eleitoral.

Nune’e, iha K-RDTL, artigu 17 igualidade feto no mane, feto no mane iha diretu no obrigasaun hanesan iha vida família, kulturál sosiál, ekonomia no Politíka nia domíniu.

Iha K-RDTL artigu 63, 1 no 2, sistema demokrátiku nia kondisaun no meiu importante ida mak mane ho feto sira-nia partisipasaun direta no ativa iha vida polítika, lei promove igualdade iha direitu síviku no Polítiku nia ezersísiu no la diskriminasaun tanba seksu iha asesu ba kargu polítiku.

Lei númeru 2/2016 Lei kona-ba Partidu Polítiku sira artigu 8.1. katak, Partidu Polítiku sira tenki promove partisipasaun feminina espesialmente iha órgaun diresaun Partidu nian no define, karik hanoin nune’e, sistema kuota ka meiu sira seluk ne’ebé bele promove partisipasaun feto nian iha polítiku partidária sira.

Nune’e, partisipasaun feto iha Eleisaun Prezidensiál 2022 kandidatu feto hamutuk haat laiha ida mak eleitu, Eleisaun Parlamentár 2023 kandidatu feto hamutuk 510 eleitu 24, eleisaun suku 2023 kandidatu feto hamutuk 241 eleitu hamutuk 18.

Feto kaer kargu ka asume kargu iha IX Governu Konstitusionál ministra hamutuk na’in haat, Vise-ministra tolu no Sekretária Estadu hamutuk ida.

Informasaun adisionál sira hanesan, iha VIII Governu Konstituisionál, feto ida nu’udar Vise Primeira Ministra, lejislasaun 2023-2028, feto ida nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál, feto tolu nu’udar Prezidente Autoridade munisipál hanesan, Ainaro, Baucau no Dili.

Partisipasaun feto iha vida polítika importante tebes iha nasaun ida tanba uluk kedas feto sempre sai vítima ba sistema patriarkál. Haree husi planu IX Governu tau importánsia mós ba iha feto, katak feto ho mane iha direitu no obrigasasaun hanesan iha aspetu hotu, iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómika no polítika.

Atu direitu hirak ne’e bele konkretiza ho di’ak liután hodi feto timor-oan sira bele kontribui barak liu no di’ak liu ba sosiedade no ba kresimentu ka dezenvolvimentu rai-nian, nune’e Governu sei estimula krisaun negósiu auto-sustentável ba feto sira, inklui sira ne’ebé sai xefe família no sira ne’ebé sai vítima ba violénsia doméstika no violénsia bazeia ba jéneru hodi asegura independénsia ekonómika.

Garante katak 60% husi feto sira bele hetan asesu ne’ebé hanesan ba pozisaun ka kargu foti desizaun nian, hetan asesu ba justisa no seguransa, tuir ninia kapasidade, méritu no seluk.

Atu atinje planu IX Governu 60% feto asesu kargu no pozisaun sira, daudaun ne’e Governu hahú implementa dezentralizasaun Governu lokál, ne’ebé hahú ona tranforma autoridade munisípiu sai Prezidente Autoridade Munisípiu kompleta kedas estrutura hahú hosi sekretariadu, finansa no seluk hodi preparasaun ba iha eleisaun munisipál ne’ebé tuir planu sei akontese iha 2025 no 2026.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!