iklan

SOSIEDADE SIVĺL

La’o Hamutuk sujere instituisaun Estadu presiza halo ezersísiu ba despeza la nesesáriu

La’o Hamutuk sujere instituisaun Estadu presiza halo ezersísiu ba despeza la nesesáriu

Koordenadór La’o Hamutuk, Celestino Gusmão

 

DILI, 11 jullu 2024 (TATOLI)—Diretór Organizasaun Naun Governametal La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, sujere ba instituisaun Estadu atu halo ezersísiu hodi redús despeza la nesesáriu hanesan atividade serimoniál no viajen iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 nian.

“Governu rekoñese realidade ida-ne’e, katak iha problema barak. Kada ajénsia no institutu públiku sira-ne’ebé benefisia orsamentu Estadu nian bele halo ezersísiu ba orsamentu jerál Estadu ba 2025 ba despeza sira desnesesáriu, liuliu iha bens no servisu ba atividade serimoniál, viajen sira ba rai-li’ur no munisípiu, tenke hili entre prioridade sira-ne’ebé ita define urjénsia,” Diretór La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Bebora, kuarta (10 jullu 2024) ne’e.

Nia esplika, iha jornada orsamentál ne’ebé aprezenta iha Ministériu Finansa foin lalais ne’e, sira aprezenta situasaun sosiu ekonomiku, inflasaun, importasaun, pobreza, reseita Estadu, makroekonomiku no finansa Estadu nian inklui previzaun ba senáriu fiskál no define prioridade nasionál ba 2025 ho tetu fiskál biliaun $1,8 no $1,9.

“Iha aprezentasaun ne’e, hatudu mai ita atu redefine ita-nia planu polítika orsamentál tuir realidade ne’ebé ita-nia rain iha, kona-ba sofre mánutrisaun ne’ebé króniku, pobreza multidimensionál, dezempregu, insufisiénsia ai-han, servisu públiku ne’ebé fraku despeza orsamentu Estadu nian,” nia dehan.

Tanba, nia dehan, fundu petrolíferu ne’e mak Timor-Leste investe iha merkadu finanseiru internasionál no husi ne’ebá mak uza ba orsamentu jerál Estadu ne’e.

Nia dehan, iha 2036, fundu petrolíferu bele hotu ka iha tinan entre 10-12 mai, se gastu ba iha despeza husi OJE ne’ebé halo levantamentu kada tinan ho montante ne’ebé boot.

“Ministériu Finansa mós halo ezersísiu no organiza didi’ak hodi bele poupa didi’ak ita-nia finansiamentu ba kada setór sira, atu iha kbiit ba setór importante ne’e. Segundu, tenke redefine ita-nia investimentu, tanba realidade agora ne’e ita-nia gastu barak liu ba iha despeza konsumu, administrativu, subsídiu sira hanesan ba veteranu, pensaun vitalísia, saláriu no regalias ba rejime espesiál sira-ne’ebé la’o iha instituisaun Estadu sira-ne’ebé regula ona iha lei,” nia hateten.

Ida-ne’e, nia dehan, la’ós dehan labele halo revizaun ba lei hodi haree ba iha prosedimentu sira-ne’ebé implika no posibilita ba gastu la nesesáriu hodi poupa osan uitoan ne’ebé iha, hodi nune’e TL iha kondisaun finanseiru tanba ida-ne’e kondisaun mínimu atu poupa orsamentu jerál Estadu.

Fundu petrolíferu tenke sai oportunidade finansiál no polítika orsamentál atu harii kondisaun míninmu no harii ekonomia produtivu no renovavel ne’ebé sustentável, ida-ne’e neineik bele oferese solusaun adekuadu ba problema estruturál ne’ebé eziste iha nasaun ne’e.

Tuir relatóriu husi Banco Sentrál Timor-Leste, iha primeiru trimestral ne’e fundu petrolíferu iha biliaun $18.5, ida-ne’e tenke sai oportunidade politika orsamentál iha país atu harii aliserse ekonomia ne’ebé forte no harii kapital umanu, no dezenvolvimentu ne’ebé forte iha setór hotu-hotu.

“Setór agrikultura, bee no saneamentu, setór indústria transformadora rekursu umanu ne’e rasik. Sira-ne’e hotu, ita hanoin, presiza uza oportunidade finanseiru ne’ebé ita uza uitoan de’it. Ida-ne’e mak ita harii aliserse ekonomia ne’ebé forte, tanba oportunidade ida-ne’e bele hotu lalais de’it. Se ida-ne’e oportunidade finansiál, ita tenke realiza iha ita-nia rain,” nia dehan.

Se Timor-Leste lakon oportunidade ida-ne’e hodi gasta de’it ba despeza la nesesáriu, Timor-Leste bele lakon tanba laiha ona oportunidade seluk.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór      : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!