BALIBO, 15 outubru 2024 (TATOLI) –Akadémiku Institutu Superiór Filozofia no Teologia Dom Jaime Garcia Goulart (ISFIT), Armindo Moniz Amaral, hateten, iha Forúm Nasionál Editoriál, iha sesaun temátika: Papél editór ba asegura independénsia editoriál, iha Balibo, ohin, katak jornalista sira atu defende lia-loos, tenke iha kualidade morál.
“Brani ko’alia lia-loos ba buat ne’ebé loos. Brani dehan sala ba buat ne’ebé laloos liuhusi ita-boot (jornalista) sira-nia serbisu. Maka, tenke iha kapasidade intelektuál hodi haree faktus, elabora iha ita-boot sira-nia serbisu liliu produtu jornalístiku sira no mós atu defende ida-ne’e tenke iha kualidade morál,” Dosente Armindo Moniz ko’alia, iha ámbitu komemorasaun loron nasionál ba Liberdade imprensa, 16 outubru, organiza husi Konsellu Imprensa (KI) hamutuk ho media no jornalista sira.
Kualidade morál, tuir akadémiku ne’e, naran katak ita brani. Dalan ida atu forma aten-brani mak fiel nafatin ba lia-loos; beibeik nune’e kontinua.
Iha oportunidade hanesan, Konselleiru Benevides Correia Barros, perante profisionál komunikasaun sosiál sira inklui autoridade no komunidade Balibo katak instrumentu atu garante no proteje Liberdade espresaun, Liberdade imprensa liliu independénsia editoriál no sala redasaun ne’e iha instrumentu tolu.
“Primeiru, lei; segundu, profisaun; terseiru, tenke iha morál, iha iha vontade, iha vokasaun, atu hateten katak lae ba lia ne’ebé laloos,” membru KI, ne’ebé hetan tomada pose iha Parlamentu Nacional (PN) iha loron 10 fevereiru 2021 ne’e hato’o mensajen.
Enkuantu iha abertura Fórum Nasionál Editoriál, Prezidente CI, Otelio Ote, hateten, intervensaun editoriál ne’e la’ós estatis
“Ita haree mak oinsá nia frekuénsia, oinsá nia kualidade intervensaun, oinsá ita-nia kapasidade atu prevene intervensaun ida-ne’e no oinsá atu sai husi intervensaun ida-ne’e. Meiu komunikasaun sosiál la’ós de’it iha Timor mak enfrenta problem aida hanesan ne’e, iha mundu, media barak mós enfrenta ida-ne’e
Nia mós argumenta katak jornalista nia Liberdade ‘la’ós absoluta’. “Iha regra ne’ebé mak iha ita tenke kumpre, ita tenke la’o tuir,” Autoridade másima CI ne’e hato’o mensajen
Loron nasionál Liberdade imprensa no atividade Fórum Nasionál Editoriál ne’e, prezidente CI ne’e hateten, “Ita kontinua selebra atividade sira hanesan ne’e, ita uza mós nu’udar fatin para aumenta mós ita-nia kapasidade téknika, intelektuál”
Entretantu partisipa iha fórum editoriál ne’e mak autoridade lokál no munisipál, autoridade seguransa no sívil, jornalista inklui komunidade sira no mós jornalista sira husi nasaun viziñu, Indonézia.
Tuir ajenda ne’ebé iha, Serimónia selebrasaun loron nasionál Liberdade imprensa sei iha mós Misa, despozisaun ai-funan no sunu lilin inklui atribuisaun prémiu jornalizmu.
Selebrasaun loron nasionál ba Liberdade imprensa ba daruak ne’e hsls’o ho tema “Atmosfera Liberdade imprensa iha nasaun demokrátiku”.
Notísia relevante:PN aprova 16 outubru sai loron nasionál Liberdade Imprensa
Tatoli




