iklan

INTERNASIONÁL

Resesaun diplomátika hametin TL nia kompromisu ba ‘Building Bridges, Fostering Partnerships’

Resesaun diplomátika hametin TL nia kompromisu ba ‘Building Bridges, Fostering Partnerships’

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, realiza resesaun diplomátika Anuál iha Palásiu Prezidensiál Dili, hodi hametin kompromisu Timor-Leste nian ba 'Building Bridges, Fostering Partnerships.' Imajen Tatoli/Mídia PR.

DILI, 20 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, realiza resesaun diplomátika Anuál iha Palásiu Prezidensiál Dili, hodi hametin kompromisu Timor-Leste nian ba ‘Building Bridges, Fostering Partnerships.’

Notísia Relevante: 19-21 Fevereiru: Xefe Estadu sei realiza resesaun diplomátika iha Timor-Leste

Durante diskursu ba korpu diplomátiku sira, Ramos Horta destaka realizasaun nasaun nian hanesan nasaun demokrátiku liu iha Ázia, hetan klasifikasaun 10.º iha nível mundiál iha liberdade imprensa, enkuantu fó sai entrada susesu nasaun nian iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) nian iha tinan 2024.

Prezidente relata progresu ne’ebé notável iha dezenvolvimentu nasionál, inklui espansaun ba profisionál saúde sira husi médiku na’in-21 iha 2002 ba besik 1,300 ohin loron, no kreximentu husi ensinu superiór ho universidade 17 ne’ebé agora serve estudante sira maizumenus 60,000.

Nia subliña mós responsabilidade fiskál nasaun nian ho proporsaun dívida ba PIB 16% no investimentu infraestrutura signifikativu sira, inklui dezenvolvimentu ida husi setór enerjia ho millaun $400 ne’ebé atinje besik 100% husi teritóriu nasionál.

Destake boot ida tinan kotuk nian mak Papa Francisco nia vizita istórika, ne’ebé Prezidente José Ramos Horta deskreve nu’udar transformadora ba nasaun. Eventu ne’e hatudu Timor-Leste nia kapasidade organizasionál no hametin nia pozisaun internasionál bainhira nasaun ne’e prepara ba adezaun tomak ba ASEAN iha tinan 2025.

Resesaun ne’ebé hatudu espozisaun textil no pintura Tais ne’ebé hetan rekoñesimentu husi UNESCO, konklui ho Prezidente konvida reprezentante diplomátiku sira hodi esplora Lauhata iha Munisípiu Liquiça, hodi hatudu kompromisu Timor-Leste nian hodi hatudu nia beleza naturál no potensiál turístiku ba komunidade internasionál.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, realiza resesaun diplomátika Anuál iha Palásiu Prezidensiál Dili, hodi hametin kompromisu Timor-Leste nian ba ‘Building Bridges, Fostering Partnerships.’ Imajen Tatoli/Mídia PR.

“Benvindu espesiál ba embaixadór no funsionáriu sira-ne’ebé la’ós rezidente ne’ebé mak fó tempu atu hamutuk ho ami. Tema ba tinan ida ne’e, “Hari’i Ponte, Haburas Parseria”, kona-ba ita-nia relasaun no kompromisu sira atu hametin kooperasaun bilaterál no multilaterál,” Xefe Estadu ne’e hateten iha nnia diskursu.

Horta hatutan, Timor-Leste hato’o agradesimentu nafatin ba apoiu ne’ebé la nakdoko husi komunidade internasionál hodi ajuda ami hasoru dezafiu sira hosi ami-nia viajen dezde 1974 no dezde 1999.

“Ha’u sei fahe pontu pozitivu balu kona-ba Estadu Uniaun nian, atu ko’alia nune’e, no fahe hanoin sira, maske laiha konsekuénsia, kona-ba dezafiu rejionál no globál sira. Iha ne’e, iha nasaun ki’ik ida-ne’e, ita kontinua goza dame no hakmatek loloos, armonia no koezaun sosiál, seguransa,no estabilidade polítika,” Horta hateten.

Estabilidade polítika.

  1. Ita iha violénsia polítika zero no tensaun bazeia ba étnika ka relijioza zero.
  2. Ita laiha krime organizadu ne’ebé moris iha rai-laran. Iha ona tentativa sira husi organizasaun kriminozu esternu sira atu esplora ita-nia frajilidade, maibé ita-nia ajénsia seguransa sira konsege impede tentativa sira-ne’e.
  3. Timor-Leste la’ós nasaun ida-ne’ebé dependente ba ajuda, maibé ita sei iha nafatin dezafiu dezenvolvimentu ne’ebé boot tebes. Ami agradese tebes ba parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé maka tulun ami iha tinan 23 ikus ne’e.
  4. Dezde 2005, ita konsege finansia ita-nia orsamentu nasionál liuhusi ita-nia Fundu Soberanu ba Rikusoin.
  5. Parte signifikativa ida husi Fundu Soberanu investe iha Obrigasaun Tezouru Estadu Unidu nian no iha Obrigasaun no Ekuidade sira seluk husi Merkadu Dezenvolvidu sira.
  6. Ita depende tebes ba reseita sira husi ita-nia rekursu naun-renovável sira-ne’ebé modestu.
  7. Durante tinan 20 nia laran, ami ho pasiénsia defende ona dezenvolvimentu sedu ba kampu gás Greater Sunrise liuhosi pipeline ida ba Timor-Leste, investimentu ida-ne’ebé ladún kustu no atrativu liu komersiál duké opsaun sira seluk. Ida-ne’e sei garante katak ita-nia povu goza futuru ida ho moris-di’ak ne’ebé razoavel.
  8. Époka polítika foun iha nasaun ida-ne’ebé fó ajuda ka krize finanseira boot ida (ha’u hanoin fali krize subprime 2008) sempre rezulta iha interrupsaun ajuda nian iha maneira ida-ne’ebé kria estrese sosiál no ekonómiku ne’ebé estremu.
  9. Ami, hanesan ami-nia maun-alin sira iha grupu g7+, LDCs no SIDS, frajil tebes nafatin, no ami sofre liuhusi xoke esternu sira.
  10. Ami komprende desizaun hosi nasaun ida-ne’ebé fó ajuda atu suspende, haree fila-fali no mós hakotu relasaun entre destinatáriu-ba-doadór. Ita sei kontinua sai belun maske nune’e. Ami haburas ami-nia relasaun ho nasaun ida-idak, riku no ki’ak, no relasaun ida-ne’e labele kuantifika iha termu monetáriu.
  11. Timor-Leste la tama iha ema ida-nia “lasu tusan nian.” Ita-nia dívida kada PIB mak besik 16% no la deve ba banku komersiál ruma. Empréstimu sira la’ós ba edifísiu estrañu sira ka Rolls Royces.
  12. Ita investe makaas iha estrada nasionál no rurál, ponte, eskola, klínika rurál, ekipamentu industriál no agríkola, no edifísiu eskritóriu públiku sira, nst. Investimentu infraestrutura estratéjiku sira-ne’e kontinua.
  13. Investimentu públiku ida-ne’ebé signifikativu liu besik millaun $400 iha tinan balun nia laran mak iha setór enerjia, ohin loron kobre besik 100% husi territóriu nasionál. Iha tinan 2002, eletrisidade kobre de’it parte balun iha Dili laran.
  14. Investimentu boot ida seluk mak millaun $300 plus PPP husi Portu Tibar ne’ebé kompletamente automatizadu. Maibé iha ne’e, Governu tenke haree fila-fali nia operasaun jestaun nian ho urjénsia.
  15. Iha 2002, ami iha médiku na’in-21. Ohin loron, ita iha besik 1300, barak liu tanba solidariedade kubanu. Iha 2002, ami iha PhD ida. Ohin loron, ami iha graduadu PhDs liu 100 no graduadu MAs atus ba atus, barak liu maka hetan benefísiu husi bolsa estudu TL Governu nian ne’ebé jenerozu tebes.
  16. Iha tinan 2002, iha universidade públika ida ho estudante menus husi 10,000. Agora ita iha universidade 17. Ohin loron UNTL maizumenus iha estudante 40.000. Totál estudante universitáriu sira hamutuk 60,000 resin.

Xefe Estadu ne’e hateten, nia parte sei destaka área krusiál balun ne’ebé halo nasaun sira-ne’e tenke serbisu hamutuk mak hanesan tuir mai;

  1. Hametin Instituisaun Demokrátiku sira

Imperativu tebes atu ita kontinua hametin ita-nia instituisaun sira, hodi garante katak sira independente, transparente no efetivu. Parlamentu dezempeña kna’ar vitál hodi ezerse fiskalizasaun no aprova lei sira-ne’ebé hatán ba nesesidade sira ita-nia sidadaun no sosiedade sivíl nian, hodi garante katak desizaun hotu-hotu halo respeitu ba Estadu Direitu no promove justisa sosiál.

  1. Dezenvolvimentu Ekonómiku Sustentavel

Ita tenke diversifika ita-nia ekonomia, hamenus dependénsia ba rekursu naun-renovável sira, no investe iha setór estratéjiku sira hanesan agrikultura, turizmu, edukasaun, saúde no inovasaun teknolójika. Kresimentu ekonómiku tenke inkluzivu, kria oportunidade ba ema hotu, partikularmente ba ita-nia foin-sa’e sira, motor loloos ba ita-nia futuru.

  1. Agrikultura no Seguransa Ai-han

Ba Timor-Leste, agrikultura no seguransa ai-han nu’udar setór estratéjiku ne’ebé fundamentál ba nasaun nia ekonomia no subsisténsia. Ami iha kompromisu atu habelar investimentu públiku iha área sira-ne’e, hodi promove teknolojia agríkola inovadora sira no parseria sira ne’ebé garante seguransa ai-han ba ita-nia populasaun.

  1. Enerjia

Ami nafatin dedikadu atu avansa Projetu Sunrise/Tasi-Mane, ne’ebé ho objetivu atu dezenvolve agrupamentu industriál sira iha ita-nia kosta súl, hodi forma ruin-kotuk ba indústria enerjétika Timor-Leste nian, kria empregu, no estabelese infraestrutura vital sira.

  1. Turizmu

Timor-Leste foka ba hametin ninia setór turizmu, kolabora ho nasaun sira iha área sira hanesan turizmu, patrimóniu, interkámbiu kulturál, turizmu kruzeiru, no turizmu eko-amigável. Turizmu sustentavel hanesan motór ida ba dezenvolvimentu ekonómiku.

  1. Kooperasaun Sósiu-Kulturál

Liuhusi kontaktu ema-ba-ema ne’ebé hadi’ak, inisiativa edukasionál sira, no programa sira kapasitasaun nian, ami buka atu hametin ami-nia ligasaun kulturál sira no enrikese ami-nia sosiedade sira. Kooperasaun sósiu-kulturál esensiál atu promove komprensaun mútua no solidariedade entre ita-nia povu.

  1. Konetividade

Ami asina ona akordu sira servisu aéreu nian ho nasaun oioin no iha intensaun atu kapitaliza oportunidade sira ne’ebé mosu hosi ami nia lokalizasaun estratéjiku. Adisionalmente, kabel submarinu ida instala hela ba Austrália hodi aselera no hasa’e ita-nia konetividade globál.

  1. Dame no Solidariedade

Iha mundu interdependente no volátil ida-ne’e, importante tebes atu serbisu hamutuk hodi hasoru dezafiu globál sira. Maibé, maske ami-nia diskursu ne’ebé dala barak repete kona-ba prevensaun konflitu sira, ami falla beibeik atu antesipa krize sira no prevene konflitu sira.

Konsellu Seguransa Nasaun Unida nian sai ona obsolotu, la reflete ona realidade demográfika no nesesidade mundu nian ohin loron.

“Ita tenke urjentemente konsebe arkitetura foun ida ba governasaun globál bazeia ba justisa, ekuidade, no responsabilidade fahe. Ida-ne’e fasil liu atu hatete duké halo. Ami sei kontribui ho ativu ba konversa,” nia dehan.

Parte sira seluk husi sistema ONU nian bele presiza reforma barak liután atu bele hala’o ho di’ak liután. Maibé ita haree ona, ita haree hela iha komunidade barak ne’ebé hetan funu, oinsá pesoál ONU nian mak sinál úniku ne’ebé vizivel ba imi-nia prezensa.

“Bainhira ha’u dehan ita-nia prezensa, ha’u hakarak dehan ita hotu ne’ebé labele iha ne’ebá rasik, no pesoál kampu ONU nian mak iha ne’ebá ba ita–ba ema sira iha área konflitu violentu ne’ebé la asesivel,” nia dehan.

Iha tinan kotuk, ita asiste ona kontinuasaun funu nian iha Ukránia, bombardeamentu indiskriminadu sira, atake bárbaru loron 7 fulan-Outubru nian hasoru ema sivíl israelita sira no destruisaun totál Gaza nian ne’ebé tuir mai, eskalasaun konflitu armadu nian iha Tasi Mean, no perpetuasaun funu sira-nian iha Myanmar, Iémen, Sudaun, Sudaun Súl, RDC, no komunidade barak seluk iha mundu.

Labarik sira sempre sai vítima ne’ebé laiha defeza liu-hetan esplorasaun, tráfiku no oho iha konflitu sira-ne’ebé sira nunka hili.

Timor-Leste nia solidariedade habelar ba vítima sira hotu hosi horor sira-ne’e, hodi hafoun esperansa katak ostilidade sira sei para no katak ikusmai dame bele manán.

“Ami hein katak Prezidente Donald Trump nia retornu ba White House sei lori rohan ba dékada sira umillasaun no despozisaun nian ba povu Palestina; dame no seguransa ba Israel, livre husi ameasa sira ba nia ezisténsia rasik. Ami apoia prestasaun urjente no lahó restrisaun ba ajuda umanitária no retoma kompletu ba ajuda umanitária liuhusi UNRWA,” Horta afirma.

Myanmar

Konflitu iha Myanmar kontinua sai kanek nakloke iha ita-nia konxiénsia koletiva. Rejime militár, ne’ebé labele kontrola teritóriu, intensifika estratéjia rai-sunu nian, ho atake aéreu indiskriminadu hasoru ema sivíl sira.

Kustu umanu makaas tebes: ema rihun ba rihun mate, dadur polítiku 17.000, inklui Daw Aung San Suu Kyi.

Finál ida-ne’ebé negosiadu ba konflitu maka urjente atu prevene fragmentasaun nasionál no kolapsu totál hosi instituisaun seguransa sira ho efeitu sira ne’ebé klaru ba rejiaun luan liu.

Akordu dame ida urjente, hahú ho libertasaun ba prizioneiru polítiku hotu-hotu no formasaun governu inkluzivu ida bazeia ba reprezentasaun ekilibrada hosi nasionalidade étnika sira. Direitu sidadania nian ba komunidade Rohingya maka kondisaun prinsipál sira ba Myanmar ne’ebé tolerante, pasífiku, no demokrátiku.

ROAD MAP ASEAN nian sai nafatin hanesan proposta úniku ne’ebé kredivel no komprensivu liu iha meza.

Esperiénsia hatudu katak funu sira ladún rezolve iha kampu funu nian; dame presiza matenek, aten-barani polítiku, no konsesaun sira hosi parte hotu-hotu maski bainhira sira bele haree hanesan la gostu. Maibé kustu ba dame sei sempre menus liu fali kustu atu kontinua funu.

Dame no Solidariedade Globál

Iha era ida ne’ebé dezafiu globál sira ezije resposta koletiva, Timor-Leste reafirma nia kompromisu ba prinsípiu sira-ne’ebé kontein iha Deklarasaun kona-ba Fraternidade Umanu ne’ebé ko-autór husi Papa Francisco no Grande Imam husi Al-Azhar Prof Dr. Mohammad Tayeb.

Adosaun Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu nu’udar Deklarasaun Nasionál husi Parlamentu Nasionál iha tinan 2022 sai hanesan asaun konkreta ida hodi integra valór sira husi dokumentu ne’e iha pilar sira husi Konstituisaun no konvivénsia sosiál.

“Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu, lansa iha tinan 2019 iha Abu Dhabi sai relevante liu duké uluk, liuliu hasoru konflitu sira no dezafiu globál sira ne’ebé ita asiste iha rejiaun oioin iha mundu,” Horta dehan.

Timor-Leste nia pozisaun kona-ba Fraternidade Umanu la limita de’it iha kampu edukasaun nian. Istória kona-ba rekonsiliasaun nasionál, hafoin konflitu durante dékada barak, sai ezemplu klaru kona-ba oinsá fraternidade no dame bele hetan hafoin períodu sira violénsia no divizaun nian.

“Iha lideransa Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão nian, ita konsege ultrapasa konflitu sira pasadu nian no harii demokrasia ida-ne’ebé metin no respeita diferensa sira no haburas komprensaun entre grupu sosiál no relijiozu oioin,” nia hateten.

Iha tinan 2024, Timor-Leste hetan rekoñesimentu dala ida tan nu’udar nasaun ne’ebé demokrátiku liu iha Ázia no nasaun ida ho imprensa ne’ebé livre liu iha nível mundiál, ho klasifikasaun númeru 10 iha mundu. (Estatístika ikus liu, TL iha 20 iha NZ nia kotuk 19 no iha oin hosi Fransa 20. Reinu Unidu 23, España 30, Austrália 39).

Rekoñesimentu sira-ne’e reflete kompromisu ba direitu umanu, liberdade espresaun, no konvivénsia pasífika, ne’ebé sai fundasaun esensiál ba sosiedade ida-ne’ebé demokrátiku no justu.

“Maske nune’e, ita hasoru nafatin dezafiu signifikativu sira, hanesan pobreza no mánutrisaun infantil, no ita iha kompromisu atu servisu hamutuk ho komunidade internasionál atu halakon dezigualdade sira-ne’e no promove ita-nia sidadaun hotu-hotu nia moris-di’ak,” nia dehan.

Nu’udar Timor-Leste hakat ba integrasaun tomak iha ASEAN, ita-nia misaun atu promove fraternidade umana hetan dimensaun foun.

Kooperasaun ho ita-nia viziñu sira ASEAN nian, ne’ebé fahe valór hanesan kona-ba respeitu, solidariedade, no dame, mak xave atu kria ambiente ida-ne’ebé seguru no prósperu liu ba ema hotu.

Prezidénsia sai uma-na’in ba espozisaun Tais nu’udar parte ida husi programa ohin nian, ne’ebé sai nu’udar reflesaun vibrante hosi patrimóniu kulturál riku no espíritu reziliente Timor-Leste nian. Husi soru tais, ne’ebé UNESCO rekoñese nu’udar Patrimóniu Kulturál Imateriál, to’o tradisaun agríkola ne’ebé sustenta ita-nia komunidade barak.

Aleinde espozisaun Tais, Timkr-Leste mós hatudu hela espozisaun pintura ida kona-ba Timor-Leste. Espozisaun ida-ne’e la’ós de’it kolesaun ida hosi paizajen no senáriu sira; ida-ne’e reprezenta diálogu kulturál ida, ne’ebé kaptura liuhosi matan sira ne’ebé komprende tantu nuansa sira servisu diplomátiku nian no kbiit espresaun artístiku nian.

“Atu taka, ha’u haksolok atu konvida embaixadór rezidente no naun-rezidente hotu-hotu ne’ebé akreditadu iha Timor-Leste atu hamutuk ho eskursaun ida ba Lauhata, Munisípiu Liquiçá Vista panorámika, foho, no ai-horis verde no ita-nia tasi ne’ebé moos sei fornese ba ita-boot sira esperiénsia úniku ida,” Horta dehan.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór  : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!