DILI, 21 Marsu 2025 (TATOLI)-Aviaun foun husi kompañia aérea Aero Dili ho modelu Airbus A1319-100 ohin semo dahuluk ona mai Timor-Leste.
Hafoin to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Dili, purvolta tuku 17h00, halo kedan inaugurasaun ba aviaun ne’e.
Serimónia lansamentu ba aviaun ne’e partisipa husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste, Jorge Serrano, Diretór-Ezekutivu Aero Dili, Lourenço de Oliveira, no eis-Primeiru-Ministru Marí Alkatiri no seluk tan.
Iha ámbitu inaugurasaun vou ne’e, Lourenço de Oliveira, agradese ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, iha portugés) ba apoiu ne’ebé durante ne’e fó ba Aero Dili atu hamriik hodi la’o ba oin.

Tuir nia, banku nu’udar instrumentu xave ne’ebé esensiál atu empreza ida bele moris. “Ohin lokraik ne’e ha’u hakarak hato’o katak BNCTL sai nu’udar fonte prinsipál ba Aero Dili atu bele sosa aviaun Airbus A319 ida-ne’e”, Lourenço de Oliveira hateten iha aeroportu Komoro, ohin.
Nia mós agradese ba Governu ba apoiu finanseiru ne’ebé Aero Dili hetan hodi alkansa planu negósiu sira nomós ba Ministériu Transporte no Komunikasaun, liuliu Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste hodi apoia ba aviaun daruak ne’e bele to’o iha Timor-Leste.
“Hau no ha’u-nia ekipa tomak iha Aero Dili iha esperansa boot nafatin ba Ministériu Transporte no Komunikasaun atu sai nu’udar mahon mai ami hodi hamutuk ita dezenvolve indústria aviasaun iha Timor-Leste”, nia dehan.
Hodi adianta katak ho aviaun ida tan, Aero Dili bele hatutan konektividade entre Timor-Leste no país rejionál sira hotu no ba ázia tomak.

Aero Dili iha serimónia simu aviaun foun A319 bainhira tun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili, sesta 21 Marsu 2025. Foto Tatoli/António Daciparu
Nia akresenta katak aviaun daruak ida-ne’e, bainhira buat hotu la’o ho di’ak, iha tinan ne’e nia laran Aero Dili sei lansa tan vou bá Austrália, no espera katak bele semo mós bá Bangkok, bainhira Air Service Agreement entre Timor-Leste no Tailándia iha ona.
“Hatutan konektividade la’ós de’it Aero Dili nian objetivu prinsipál, hatutan matenek mós sai razaun ba Aero Dili nia ezisténsia. Aero Dili iha kompromisu boot tebes atu investe iha rekursu umanu iha área ida-ne’e”, Lourenço adianta.
Nia haktuir dezde harii iha 2017, Aero Dili forma ona timoroan balun iha indústria aviasaun.
Ba nia, ida-ne’e investimentu ba rekursu umanu ne’ebé Aero Dili halo hafoin operasionaliza vou Airbus A320. “Investe hikas fali ba iha ita-nia ema, tanba hakarak atu tinan 10 oin mai timoroan hotu mak sei lidera hahú husi kapitaun, pilotu, tripulante, enjiñeiru, tékniku, no iha servisu xave sira hotu”.
“Ha’u iha esperansa katak ha’u sei la la’o mesak iha jornada atu dezenvolve setór ida-ne’e, tanba ha’u fiar katak setór relevante tenki ta’u esforsu no apoia malu hodi bele aselera dezenvolvimentu iha indústira aviasaun iha rai doben Timor-Leste”.
Iha fatin hanesan, Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste, Jorge Serrano, hateten tinan rua ho balun Aero Dili hamriik hodi konsolida forsa ida no ohin hetan tan aviaun ida.
“Ida ne’e la’ós fásil, risku ne’ebé foti maibé ha’u hatene halo negósiu ida-ne’e tanba paixaun. Ohin ita haree estrutura didi’ak tebes hahú ho sasán sira ne’e, hahú ho lansamentu, investimentu rekursu umanu no seluk tan”, nia dehan.

Hanesan Prezidente Kámara Komérsiu Timor-Leste, nia dehan setór privadu nasionál halo istória ida tan no konsolida forsa komesa boot ba beibeik.
Iha sorin seluk, Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, apresia ba inisiativa Aero Dili nian, hodi haluan nia kobertura, maibé aumenta mós nia aviaun ne’ebé sei apoiu operasaun serbisu aérea Timor-Leste.
“Hanesan ita hotu hatene konektividade mak xave dezenvolvimentu nasaun ida nian, rede transporte ne’ebé forte mak mobilidade ema ho sasán serbisu sira bele muda ho efisiente liután hodi promove kreximentu ekonómiku iha Timor-Leste”, hateten.
Membru Governu ne’e rekoñese katak inisiativa ne’e husi setór privadu nian rasik atu espande konektividade no aumenta númeru aviaun nian, maibé Governu haree katak ida-ne’e halo parte ba esforsu kolektivu ida entre setór privadu no públiku, liuliu Ministériu Transporte no Komunikasaun ne’ebé tutela ba transporte nian dezde sempre apoia ba inisiativa hothotu liuhusi serbisu Autoridade Aviasaun Sivíl no Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Timor-Leste.
“Transporte aéreu sai nu’udar serbisu xave ida ba movimentu ema no sasán mai ita-nia rain no bá rai-li’ur. No sei tulun atu dudu dezenvolvimentu indústria, turizmu, komérsiu no seluk tan. Atu hetan konfiansa ligasaun entre Timor-Leste no destinu rejionál no internasionál mak Governu esforsu atu kria kondisaun ba aumenta vou regulár no opsaun barak”, realsa.
Notísia relevante: Airbus A319 husi Aero Dili sei to’o iha sesta ne’e
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




