DILI, 08 Maiu 2025 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN) organiza sesaun solene ba vizita ofisiál Prezidente Senadu Reinu Kamboja, Hun Sen, iha Timor-Leste.
Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, konsidera vizita husi Prezidente Senadu Kamboja ho nia delegasaun mai país ne’e hatudu asaun amigavel.
“Mai iha plenáriu ida-ne’e reprezenta marka signifikativa iha fortalesimentu amizade no kooperasaun entre Reinu Kamboja no Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Ida-ne’e oportunidade istórika atu reforsa diálogu interparlamentár, promove diplomasia entre povu sira no partilla esperiénsia iha fortalesimentu institusaun demokrátika sira”, Duarte Nunes hato’o iha intervensaun iha plenária durante sesaun solene, ohin.

Nia dehan povu Timór ho profundu gratidaun ba demonstrasaun ida-ne’e ho vizita ne’ebé sei kontribui ba hametin relasaun bilaterál iha domíniu polítiku, ekonómiku, kulturál no sosiál.
“Ami fiar tebes katak, valór sira ne’ebé ami partilla [kona-ba] pás, soberania, dezenvolvimentu sustentavel no respeitu mútuu konstitui baze sólida ida ba parseria duradoura entre nasaun no Parlamentu sira”, akresenta.
Iha fatin hanesan, deputada FRETILIN, Cristina Yuri Riberio, hateten prezensa ne’e la’ós de’it kompromisu diplomátiku, maibé testemuña istórika husi amizade no solidariedade entre nasaun rua.
Tuir nia, Timor-Leste no Kamboja maski separa husi jeografia, maibé hamutuk ho rezisténsia husi nia istória. Nasaun rua ne’e hetan difikuldade no sakrifísiu ba buka ukun rasik-an no sira ho determinasaun inabalavel atu konstrui sosiedade justu, pasífiku no demokrátiku.
“Husi vizita ne’e mak fortalese la’ós de’it relasaun entre Estadu sira, maibé mós entre ema sira. Kolaborasaun ne’ebé profunda liu iha área sira hanesan edukasaun, komérsiu, saúde, kultura, ho dezenvolvimentu institusionál”, nia reforsa.

Deputada ne’e akresenta katak apoiu Kamboja nia iha fórum internasionál sira no solidariedade ne’ebé kontinua ho objetivu mak ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Aleinde ne’e, kontinua tulun Timor-Leste atu sai membru plenu iha ASEAN.
Iha fatin hanesan, Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, agradese ba Hun Sen nia apoia ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.
“Durante ita-boot nia prezidénsia ASEAN iha 2022, ita-boot nia lideransa no advokasia ajuda aselera ita-boot nia viajen ba integrasaun rejionál, hodi permite Timor-Leste hamriik hamutuk ho ita-boot nia viziñu sira iha ASEAN ho orgullu”, Angelina hateten.
Aleinde iha parte diplomasia, lideransa Hun Sen halo esforsu tanjivel iha kooperasaun ekonómika, liuliu akordu 2022 kona-ba servisu aéreu no komérsiu hodi hametin ligasaun komersiál entre nasaun rua.
Deputada ne’e husu atu reforsa kolaborasaun iha setór agríkola no seguransa ai-han iha tempu oin mai.
“Ita-nia setór agrikultura sai krítiku dezde independénsia. Dezafiu inklui mudansa klimátika no produsaun ne’ebé kiik, hamosu defisiénsia hodi responde ba ita-nia povu nia nesesidade bázika sira. Tanba foos konsidera hanesan ai-han ba povu iha nasaun ida-ne’e, ita-nia konsisténsia iha agrikultura no foos bele insentiva ita atu dezenvolve ita-nia polítika rasik hodi reforsa setór agrikultura ne’ebé reflete kondisaun moris maioria povu Timor-Leste nian”, nia propoin.
Xefe Bankada KHUNTO, António Verdial de Sousa, hateten vizita ne’e iha signifikadu no prátiku husi promosaun parlamentár no fortifika la’ós de’it relasaun entre Estadu, maibé ligasaun entre povu sira.
Tuir deputada Partidu Demokrátiku, Sancha Margarida, vizita husi Prezidente Senadu Kamboja iha Timor-Leste no Parlamentu reprezenta jestu konkretu ne’ebé demostra ba timoroan katak povu no reinu Kamboja la husik Timór no la’o hamutuk iha dezenvolvimentu país nian.
Hun Sen ho delegasaun vizita Timor-Leste, husi loron 07 to’o 09 Maiu 2025. Prezidente Senadu ho ekipa sei partisipa iha atividade sira mak hanesan hala’o reuniaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, no Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.
Notísia relevante: Xefe Estadu husu Hun Sen nia hanoin kona-ba dezenvolvimentu
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




