iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Igreja Katólika iha Papa foun: Kardeál Robert Prevost eleitu ho naran Leão XIV

Igreja Katólika iha Papa foun: Kardeál Robert Prevost eleitu ho naran Leão XIV

Papa Leão XIV. Foto/Vatican News

DILI, 09 Maiu 2025 (TATOLI) – Kardeál Robert Francis Prevost eleitu sai Papa ba da-267 iha loron daruak Konklave. Nia eskolla naran Leão XIV.

Robert Francis Prevost hanesan Papa agostinianu dahuluk no Pontífise daruak amerikanu nian depoizde Francisco. Prevost, tinan 69, husi Estadu Unidu Amérika, husi norte kontinente.

Moris no istória Papa Leão XIV: Robertum Franciscum Prevost

Amu-Papa foun ne’e moris iha loron 14 fulan-Setembru tinan 1955 iha Chicago, Illinois, oan husi Louis Marius Prevost, orijen husi fransa no italianu, no Mildred Martínez, husi española. Nia iha maun-alin na’in-rua: Louis Martín no John Joseph.

Pasa nia infánsia no adolesénsia hamutuk ho família, no estuda dahuluk iha Seminário Menor dos Padres Agostinianos no kontinua estudu iha Villanova University, iha Pensilvánia, iha ne’ebé nia remata estudu iha 1977  iha Matemátika no estuda filozofia.

Iha loron 01 Setembru tinan ne’ebé hanesan, nia tama ba novisiadu Ordem de Santo Agostinho (OSA) iha St. Louis, iha provínsia Nossa Senhora do Bom Conselho, iha Chicago, no halo nia profisaun dahuluk iha 02 Setembru 1978. Iha 29 Agostu 1981, nia halo votu solones.

Nia estuda iha Catholic Theological Union iha Chicago, no gradua iha Teolojia. Iha tinan 27, nia superiór sira haruka nian bá Roma atu estuda Direitu Kanóniku iha Pontifícia Universidade de Santo Tomás de Aquino (Angelicum). Iha Urbe, nia simu ordenasaun saserdotál iha 19  Juñu 1982, iha Colégio Agostiniano de Santa Mônica, husi Don Jean Jadot, pró-prezidente Pontifício Conselho para os Não Cristãos, ohin Dikastériu ba Diálogu Inter-relijiozu.

Prevost hetan linsensiatura iha 1984 no iha tinan tuirmai, durante prepara nia teze doutoramentu, haruka nia ba  misaun agostiniana iha Chulucanas, Piura, Peru (1985-1986).

Iha 1987, defende nia teze doutoradu kona-ba “O papel do prior local da Ordem de Santo Agostinho” no nomeia nia ba Diretór Vokasaun no Diretór Misaun Provínsia Agostiniana “Mãe do Bom Conselho” iha Olympia Fields, Illinois (EUA).

Iha tinan tuirmai, ingresu ba misaun Trujillo, nomós iha Peru, hanesan diretór projetu formasaun komún ba aspirante agostinianu vikariatu Chulucanas, Iquitos no Apurímac. Durante tinan 11, okupa kargu Prior da comunidade (1988-1992), Diretór Formasaun (1988-1998) no formadór profesu (1992-1998) no iha Arkidioseze Trujillo hanesan Vigáriu Judisiál (1989-1998) no Profesór Direitu Kanóniku, Patrístika no Morál iha Semináriu Maiór “São Carlos e São Marcelo”.

Iha tempu hanesan, fó fiar ba nia kuidadu pastorál Nossa Senhora Mãe da Igreja, ne’ebé depois erijida hanesan parókia ho títulu Santa Rita (1988-1999), iha periferia pobre sidade, no sai administradór parokiál Nossa Senhora de Monserrat husi 1992 to’o 1999.

Iha 1999, eleitu hanesan priór provinsiál Provínsia Agostiniana “Mãe do Bom Conselho” Chicago, no tinan rua ho balun, iha Kapítulu Jerál Ordináriu Ordem de Santo Agostinho, nia koirmaun sira eskolla nia hanesan priór jerál, no iha 2007 konfirma fali nia ba mandatu daruak.

Iha outubru 2013, nia fila bá nia provínsia agostiniana, iha Chicago, no nu’udar diretór formasaun iha  konventu Santu Agostinho, primeiru konselleiru no vigáriu provinsiál; kargu ne’ebé nia okupa até Papa Francisco nomeia nia, iha 03 Novembru 2014, nu’udar administradór apostóliku dioseze peruana Chiclayo, no hasa’e nia ba dignidade episkopál hanesan bispu titulár Sufar.

Nia tama iha dioseze iha 07 Novembru, iha prezensa Núncio Apostóliku James Patrick Green, ne’ebé ordena nia hanesan bispu menus husi fulan ida depois, iha 12 Dezembru, iha festa Nossa Senhora de Guadalupe, iha Katedrál Santa Maria.

Nia lema episkopál mak “In Illo uno unum”, palavra ne’ebé Santu Agostinho pronunsia iha omília, Espozisaun kona-ba Salmo 127, atu esplika katak “embora nós cristãos sejamos muitos, no único Cristo somos um” ka maski ita kristaun sira barak, iha Kristu ida de’it, ita sai ida de’it.

Iha 26 Setembru 2015, nomeia nia ba bispu Chiclayo husi pontífise arjentinu no, iha Marsu 2018, eleitu ba segundu vise-prezidente Konferénsia Episkopál Peruana, iha me’ebé mós sai membru Konsellu Ekonómiku no prezidente Komisaun Kultura no Edukasaun.

Iha 2019, ho desizaun Papa Francisco nian, inklui nia ba membru Kongregasaun ba Kleru iha 13 Jullu 2019 no, iha tinan tuirmai, tama fali membru Kongregasaun ba Bispu sira (21 Novembru). Ita tempu balun ne’e, iha 15 Abríl 2020, simu nomeasaun pontifísia mós hanesan administradór apostóliku dioseze peruana Callao.

Eleitu ba Kardeál iha Setembru 2023

Iha 30 Janeiru 2023, Papa Francisco bolu nia bá Roma hanesan Prefeito do Dicastério para os Bispos e Presidente da Pontifícia Comissão para a América Latina, promove nia ba arsebispu. No iha Konsistóriu iha 30 Setembru tinan hanesan, nia sai kardeál, atribui ba nia diakonatu Santa Mónica.

Prevost toma pose iha 28 Janeiru 2024 no, hanesan xefe dikastériu, nia partisipa iha viajen ikus apostólika Papa Francisco nian no tuir primeira e segunda sesaun XVI Asembleia Jerál Ordinária Sínodo Bispu sira sobre Sinodalidade, realiza iha Roma husi loron 04 to’o 29 Outubru 2023 no husi loron 02 to’o 27 Outubru 2024, respetivamente. Esperiénsia ida iha asembleia sinodál ne’ebé hetan iha pasadu hanesan Prior dos Agostinianos no reprezentante União dos Superiores Gerais (UGS).

Iha 04 Outubru 2023, Francisco inklui nia entre membru Dicastérios para a Evangelização, Seção para a Primeira Evangelização e as Novas Igrejas Particulares; para a Doutrina da Fé; para as Igrejas Orientais; para o Clero; para os Institutos de Vida Consagrada e as Sociedades de Vida Apostólica; para a Cultura e a Educação; para os Textos Legislativos; da Pontifícia Comissão para o Estado da Cidade do Vaticano.

Ikus mai, iha 06 Fevereiru tinan ne’e, promove nia ba orden bispu sira husi Pontífise arjentinu, no hetan títulu Igreja Suburbicária de Albano.

Durante Papa Francisco internadu iha ospitál ‘Gemelli’, Prevost prezide rozáriu ba saúde Francisco iha 03 Marsu iha Prasa São Pedro.

Notísia relevante: Suar mutin: Papa foun eleitu ona iha Konklave

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!