DILI, 27 Maiu 2025 (TATOLI)—Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste hamutuk ho Ministériu Saúde (MS), tersa ne’e, realiza workshop ba jestór programa tuberkuloze no HIV sira husi munisípiu atu asegura intervensaun sira-ne’ebé forte hodi salva komunidade nia moris.
“Timor-Leste avansa beibeik no halo progresu ne’ebé determinadu hodi rezolve todan duplu ba saúde públika hanesan tuberkuloze no HIV, maibé ita hatene katak dezafiu sei iha nafatin. Ami rekoñese katak nu’udár jestór programa no líder sira iha liña oin, envolve ona ho kle’an iha kna’ar kombate TB no HIV implementa intervensaun sira ne’ebé forte, hodi salva moris,” Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur, dehan iha nia diskursu, iha Hotel Novo Turismo, Dili.
Nia hateten maski iha fundasaun ne’ebé estabelese hosi planu nasionál ba asaun, aselera hodi hakotu TB, no aumentu atendementu servisu HIV nian, más lakuna sira sei iha nafatin partikularmente iha koordenasaun programa nian, lideransa no aproveita rekursu sira-ne’ebé disponível.
Arvind informa Revizaun Esterna Konjunta 2023 nian ba programa sira TB-HIV nian halo buat ida sai klaru hasoru kestaun sira hanesan, detesaun kazu menus, asesu diagnóstiku limitadu, kualidade servisu, no envolvimentu komunidade ne’ebé fraku sei la rezolve ho koñesimentu klíniku de’it. Ida-ne’e presiza lideransa ne’ebé forte, jestaun ne’ebé forte, planeamentu ne’ebé mak efisiente, komunikasaun ne’ebé mak klaru no kompromisu iha nível hotu-hotu.
“Workshop ida-ne’e mosu iha tempu krusiál ida no oferese pauza únika ida momentu atu reflete, atu aprende no atu buras. La’ós kona-ba aumenta tan ba ita-boot nia karga servisu ka responsabilidade, maibé kona-ba atu kapasita ho rekursu no abilidade nesesáriu atu lidera no implementa sira atu lori mudansa positivu bá-oin,” nia informa.
Nia hatutan, workshop ida-ne’e la’ós kona-ba orientasaun téknika, maibé ba jestór programa sira no líder sira iha liña oin, oportunidade ida atu hametin ativamente kompeténsia pratika sira ne’ebé fó forsa ba prestasaun saúde públika lidera ekipa sira, motiva pesoál sira, superviziona ho efetivu no haburas parseria sira entre setór sira.
“Ami-nia kompromisu kontinua atu apoia Ministériu Saúde hodi harii programa sira-ne’ebé forte liután no asegura prestasaun kuidadu ho kualidade aas, sentradu iha ema ba ema hotu-hotu ne’ebé afetadu hosi TB no HIV iha Timor-Leste,” Arvind tenik.
Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, Flávio Brandão Mendes de Araújo, hateten OMS kolabora ho MS realiza workshop ida-ne’e atu túr hamutuk oinsá atu haree no re-orienta meiu resposta ba moras TB, HIV atubele atinje meta ne’ebé mak Timor-Leste iha.
“Ita estuda ona oinsá bele halo di’ak ruma no oinsá kontrola moras sira seluk, hanesan ain potis, malária, maibé TB no HIV ita tenke tau-atensaun masimá oinsá bá-oin ita bele halo di’ak liu, entaun ohin ne’e jestór sira uza meiu hotu ba servisu rekursu mínimu ne’ebé mak iha, nune’e bele hetan rezultadu di’ak. Iha workshop ne’e atu ko’alia liu mak meiu aprosimasaun, meiu intervensaun no mós meiu koordenasaun ne’ebé mak iha rai-laran atubele kontrola moras rua ne’e ho di’ak,” Flavio esplika.
Entretantu, iha tinan 2024, Ministériu Saúde deteta kazu TB hamutuk 4000-resin iha territóriu tomak.
MS rejista labarik afetadu ba HIV hamutuk 49
Iha parte seluk, Xefe Unidade Moras Kontajioza iha Ministériu Saúde, Bernardino da Cruz, hateten durante husi 2003 mai to’o agora rejista ona labarik afetadu HIV hamuutuk 49.
“Durante husi 2003 mai to’o agora Ministériu Saúde rejista dadus pasiente HIV/SIDA liu 1.200. Husi ne’e, labarik hamutuk 49 ne’ebé idade menus husi 14 mai kraik,” Bernardino da Cruz, haktuir.
Nia esplika, HIV/SIDA ne’e tranzmitidu husi inan sira, tanba sira la halo teste durante ka antes isin-rua ba moras ne’ebé iha.
“Inan sira moe tanba sira konsidera moras ne’e aat, tanba sira-nia atitude. Ministériu Saúde nia esforsu iha prevensaun ba grupu risku no populasaun xave, teste voluntáriu, prevene tranzmisaun husi inan bá oan no kriasaun fasilidade favorável,” nia informa.
Tuir xefe ne’e, pasiente sira balun hapara tratamentu tanba razaun oinoin, hanesan distánsia husi komunidade ba fasilidade saúde, fatór sósiu-ekonómiku, sente diskriminadu husi família no komunidade no baruk ona halo tratamentu tanba fó efeitu ba moras seluk.
Maski nune’e, nia dehan, Ministériu Saúde halo nafatin rekonsiliasaun hodi kontinua halo tratamentu, diagnóstiku no prevensaun.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade




