iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Workshop kona-ba implementasaun Aneksu 8 ATIGA loke dalan ba oportunidade komérsiu TL

Workshop kona-ba implementasaun Aneksu 8 ATIGA loke dalan ba oportunidade komérsiu TL

MKI servisu hamutuk ho Embaixada Japaun no Indonézia organiza workshop kona-ba implementasaun Aneksu 8 Akordu komérsiu sasán ASEAN nian (ATIGA) ho foku ba prosedimentu operasionál no padraun tuir regra sira, workshop ne'e hala'o iha salaun City 8 Manleuana, Dili. Foto TATOLI/António Daciparu

DILI, 09 Setembru 2025 (TATOLI)-Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira realiza workshop kona-ba implementasaun Aneksu 8 husi Akordu Komérsiu Sasán ASEAN nian (ATIGA, sigla inglés), ne’ebé foka ba Prosedimentu Padraun Operasionál sira ba Regra sira Orijen nian.

Parseiru dezenvolvimentu sira iha atividade ida-ne’e mak hanesan Japan International Cooperation Agency (JICA), Kementrian Perdagangan Republik Indonesia (KPRI), no Ministry of Foreign Affairs Republic of Indonesia.

Partisipante sira iha workshop kona-ba implementasaun aneksu 8 akordu komérsiu sasán ASEAN nian (ATIGA) ho foku ba prosedimentu operasionál no padraun tuir regra sira, workshop ne’e hala’o iha salaun City 8 manleuana Dili. Foto TATOLI/António Daciparu

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, hateten katak objetivu husi semináriu ne’e atu loke koñesimentu kona-ba implementasaun Aneksu 8, ne’ebé fó orientasaun kona-ba Regra Orijen nian iha prosesamentu implementasaun ba atividade esportasaun no importasaun.

Atividade ne’e mosu iha momentu krítiku ida ba Timor-Leste (TL), bainhira país kontinua nia viajen ba adezaun tomak ba ASEAN no serbisu hodi hametin integrasaun iha merkadu rejionál no globál. Regra Orijen sira sei sai hanesan núkleu ba fasilita komérsiu nian hodi garante transparénsia, previzibilidade, no justisa iha movimentu sasán sira-nian.

“Timor-Leste, avansa ita-nia kapasidade iha área ida-ne’e, konserteza, ezijénsia téknika ida, maibé sai mós prioridade estratéjika ida atu loke oportunidade komérsiu foun sira, habelar kompetitividade esportasaun nian, no haburas partisipasaun maka’as liuhusi ita-nia setór privadu iha kadeia valór rejionál sira”, Filipus Nino Pereira hateten iha City 8 Manleuana, ohin.

Nia dehan bazeia ba Dekretu Governu numeru 9/2025, 23 Jullu, kona-ba prosedimentu sira ne’ebé aplikavel ba regra preferensiál sira orijen nian tuir akordu komérsiu livre no akordu komérsiu sira seluk, ida-ne’e marka avansu pivotál ida iha Timor-Leste nia aliñamentu legál no institusionál ho padraun komérsiu internasionál.

Dekretu Governu ida-ne’e konsolida kompromisu nasaun nian ba komérsiu transparente, bazeia ba regra sira no reforsa ninia integrasaun iha rede valór rejionál no globál sira.

Nia akresenta tenke hanoin katak instrumentu legál ida-ne’e fornese mekanizmu sira ne’ebé define ona atu fó sai no verifika sertifikadu sira orijen nian, hodi garante kumprimentu ba rejime sira preferénsia tarifária nian tuir akordu sira komérsiu livre nian no instrumentu internasionál sira seluk. Ida-ne’e mós fornese klareza institusionál kona-ba papél no responsabilidade sira husi autoridade kompetente sira, inklui órgaun sira ne’ebé fó sai no sertifikadu, no entidade inspesaun sira.

“Nune’e, ita halo ona pasu ida ba oin, iha termu serteza jurídika ba importadór, produtór, no esportadór sertifikadu sira, hodi promove previzibilidade no hamenus todan administrativu sira, enkuantu fornese aliñamentu ho Timor-Leste nia obrigasaun sira tuir enkuadramentu sira OMK no ASEAN nian, nune’e fasilita fluxu komérsiu ne’ebé suave liu no hasa’e kompetitividade”, hateten.

Nia salienta katak dekretu ne’e partikularmente oportunu bainhira Timor-Leste prepara ba adezaun tomak ba ASEAN no aprofunda nia envolvimentu ho parseiru estratéjiku sira liuhusi akordu sira hanesan Akordu Samoa no protokolu rejionál sira seluk.

Reprezentante Embaixada Japaun iha Timor-Leste, Sakay Yuki, hateten atividade ida-ne’e JICA organiza hanesan parte husi Projetu Hadi’ak Koordenasaun no Monitorizasaun ba Adezaun ASEAN nian.

Nia lembra katak, iha tinan hirak ba kotuk, Timor-Leste halo ona progresu iha preparasaun adezaun ba ASEAN. Governu servisu maka’as hodi haforsa ambiente negósiu, moderniza instituisaun sira relasiona ho komérsiu, no hadi’a enkuadramentu regulamentu sira. Reforma hirak ne’e sei sai hanesan fundasaun ba nasaun nia integrasaun ba merkadu rejionál no globál.

Nia adianta foku ohin loron nian mak iha regra orijin no sira-nia prosedimentu sertifikasaun operasionál iha Anexu 8 husi ATIGA ne’ebé aliña di’ak ho esforsu hotu. Regras Orijin esensiál atu asegura komérsiu ne’ebé justu no transparente.

Tuir nia, Japaun apoia na Timor-Leste iha esforsu hirak ne’ebé harii fundasaun ne’ebé forte ba dezenvolvimentu komérsiu no ekonomia. Inklui konstrusaun estrada nasionál, reabilitasaun Portu Dili no Aeroportu Internasionál Dili, asisténsia ba indústria no dezenvolvimentu polítika komérsiu, no modernizasaun aduaneira.

Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik. Foto/Tatoli

Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, hateten workshop ne’e partikularmente signifikativu, tanba Timor-Leste sei sai ofisialmente membru plenu ba ASEAN iha Outubru.

Semináriu ne’e fornese plataforma ida ne’ebé importante atu hametin kooperasaun ekonómika rejionál, haburas konetividade ne’ebé boot liu, no hasa’e kolaborasaun komersiál ne’ebé sempre sai hanesan pilár xave sira ba integrasaun no kreximentu ASEAN nian.

“Tuir ATIGA, tarifa sira ba sasán sira ne’ebé negosia iha ASEAN tomak redús ba zero, no prosedimentu sira Alfándega nian sai simplifikadu. Ida-ne’e signifika katak produtu Timor-Leste nian iha tempu badak sei iha asesu ne’ebé fásil liu no kompetitivu liu ba merkadu sira iha Jakarta, Bangkok, Singapura, Kuala Lumpur. Ida-ne’e hanesan oportunidade importante ida ba ita-nia emprezariu sira atu sai parte iha kadeia valór ASEAN nian”, dehan.

Atividade ne’e la’os importante de’it ba Governu sira maibé mós fó benefísiu aas ba emprezáriu sira, komunidade emprezariál sira, no instituisaun sira hanesan Alfándega, Ministériu Komérsiu, no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL).

“Mai ita serbisu hamutuk hodi garante susesu ba workshop ida-ne’e. Atu hametin liután ASEAN nia vizaun kona-ba futuru ida ne’ebé dinámiku, inkluzivu no prósperu. Timor-Leste prontu atu avansa ho ASEAN, no Indonézia hamriik metin nu’udar parseiru iha jornada ida ne’e”, konklui.

Workshop ne’e hala’o entre loron 09 no 11 Setembru 2025. Tópiku ne’ebé ko’alia durante loron tolu ne’e mak vizaun jerál kona-ba ATIGA no nia relevánsia ba Integrasaun Ekonómika Timor-Leste nian, foku ba ATIGA nia rekizitu/provizaun prinsipál sira ba Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN nia Regra sira Orijen nian, Prinsípiu no Kritériu Regra sira Orijen nian (Tarifa, Klasifikasaun, Konteúdu, no seluk tan).

Aleinde ne’e, aborda mós kona-ba prosedimentu sira Sertifikadu Orijen nian no Sertifikadu Orijen eletróniku, ezersísiu prátiku sira iha klase kona-ba aplikasaun RoO.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!