DILI, 26 Setembru 2025 (TATOLI)—Institutu Defeza ba Direitu Labarik (INDDICA-sigla portugeza) durante ne’e halo ona Konsulta ba Planu Asaun Nasionál ba períodu daruak ne’ebé hala’o ona iha Munisípiu Ainaru, Likisá, Ermera, Oekusi, Baukau no Dili.
“Planu Asaun Nasionál ne’e sai hanesan inspirasaun ba labarik sira hodibele ko’alia sira-nia interese saida mak ita hetan durante ne’e mak ita-nia konsulta ba iha munisípiu no mós iha nivel nasionál. Ita-nia labarik sira kontente, tanba ita bele rona saida mak sira-nia hakarak no preokupasaun durante ne’e. Ita bele akomoda iha planu asaun nasionál, nia feedback mak ita hetan hosi sira,” Prezidente INDDICA, Dinorah Granadeiro dehan ba jornalista sira iha Auditóriu Ministériu Justisa (MJ), Sesta ne’e.
Dinorah hatutan Planu Asaun Nasionál bainhira finaliza ona, bele lansa ona tanba normalmente tenke lori bá Konsellu Ministru hetan aprovasaun hodi sira mós bele ajuda atu halo monitorizasaun ba ninia implementasaun.
“Atu ba aprezenta iha Konsellu Ministru ita finaliza tiha lai, tanba foin mak ita tama ba lansa survey online. Ita iha tempu semana rua ba iha survey online. Depoiz survey online tiha hotu, ita akomoda hotu informasaun sira hotu mak ita foin lori ba Konsellu Ministru. Tuir planu, ita lori bá Konsellu Ministru iha Novembru nia laran atubele hetan aprovasaun,” Dinorah informa.
Klik iha-ne’e atu asesu ba survey online: Mai partisipa! Kestionáriu Online hodi rona Labarik no Foin-sa’e nia Lian ba Planu Asaun Nasionál Direitu Labarik
Nia hateten estudante ne’ebé mak INDDICA foti ne’e, kada eskola foti estudante hamutuk na’in-50. Munisípiu ida eskola rua ho tolu no iha nivel nasionál sira iha parte sosiedade sivil liuliu ba ONG sira-ne’ebé servisu ba asuntu labarik nian.
Iha konsulta ne’e, partisipante sira kuaze na’in-500 resin. Profesór, estudante no inan-aman hamutuk 50 kompostu feto 25, mane 25 inklui autoridade lokál sira.
Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizian DiGiovanni hatutan lansamentu Konsulta Online ho Labarik sira ba Dezenvolve Planu Asaun Nasionál ba Labarik 2025-20230, ne’e sai nu’udár momentu reflesaun koletiva, kompromisu no asaun hodi deside kona-ba futuru ida-neʼebé mak hakarak ba oan sira, bainhira foti pasu importante atu dezenvolve enkuadramentu estratéjiku ida-ne’e hodi promove no proteje labarik sira-nia direitu.
“Iha Timor-Leste, labarik sira kontinua hasoru dezafiu oioin neʼebé ezije asaun urjente no koordenadu. Dezafiu sira-ne’e inklui mál-nutrisaun ne’ebé afeta kuaze metade hosi labarik hotu-hotu ho tinan lima mai kraik. Asesu ne’ebé la justu ba edukasaun ho kualidade, liuliu ba labarik sira iha área rurál. Violénsia hasoru labarik sira-bele iha uma, eskola ka komunidade. Labarik sira ho defisiénsia hasoru barreira adisionál ba inkluzaun no servisu sira,” nia tenik.
Tuir nia, konsulta online ida-ne’e sai hanesan plataforma atu envolve labarik no adolexente sira-nia partisipasaun barak liután no nu’udár marku importante ida hodi asegura katak labarik no adolexente sira-nia lian la’ós de’it ema rona maibé mós tau iha sentru ba prosesu sira foti desizaun nian ne’ebé afeta sira-nia moris.
“Ho lansamentu konsulta online ida-ne’e, mai ita reafirma ita-nia responsabilidade koletiva atu rona labarik sira, respeita sira-nia hanoin no atua tuir sira-nia ideia. Hamutuk, ita bele garante katak Planu Asaun Nasionál ba Labarik sira tinan 2025-2030 reflete duni esperansa sidadaun joven liu Timor-Leste nian no harii fundasaun ba futuru ne’ebé nabilan liu no ekuitativu liu ba ema hotu,” Patrizia hateten.
Iha parte seluk, Reprezentante Segundu Vise-Primeiru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Abitasaun Komunitária, Atuál Xefe Gabinete VPM, Arantes Isaias Sarmento informa direitu labarik sai nu’udár asuntu importante iha implementasaun programa Governu Timor-Leste.
Direitu labarik hatuur no prevee iha lei inan (Kostituisaun Repúblika Timor-Leste). Ho nune’e, fó responsabilidade ba Governu hodi halo esforsu hotu, liuhusi kria lei, polítika no mós asina tratadu internasionál sira hodi asegura labarik hotu goza sira-nia direitu báziku mak hanesan direitu ba sobrevivénsia, dezenvolvimentu, protesaun no direitu ba partisipasaun.
“Ha’u mós hakarak apela ba liña ministériu sira hotu atu bainhira prosesu revizaun ba planu asaun ne’e ramata, kada ministériu tenke foti responsabilidade tau-atensaun no asegura implementasaun ne’e bazeia ba papél idak-idak nian,” nia tenik.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




